BiH bogata vodom, ali je sve više uvozi
Bosna i Hercegovina je među najbogatijim evropskim državama po količini pitke vode. Ipak, uvoz flaširane vode je posljednjih godina mnogo veći od izvoza.
Dragan Tegeltija živi nedaleko od Šipova. Kaže da voli život u prirodi, jer je zdraviji. Kada god se želi napiti čiste izvorske vode, dovoljno je da je natoči u svom dvorištu, jer živi samo nekoliko stotina metara od jednog od najvećih izvora pitke vode u Evropi.
“Bolja neg’ pivo… Ove vode se napij i moreš odma’ jest. Tol'ko je zdrava i dobra. Kol'ko puta kažem… dođu iz Banjaluke, pa ponesite vode ove, napijte se. Što da kupujete sada”, govori on.
Novinarka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić posjetila je izvor rijeke Plive kod Šipova, koji je jedan je od oko 200 izvora pitke vode u Bosni i Hercegovini, a među njima ima i ljekovitih.
U fabrici Celvik u Tešnju pune se flaše prirodne mineralne vode. Kažu da proizvode samo onoliko koliko sigurno mogu prodati, iako su im kapaciteti veći. Ipak, majske poplave su to malo promijenile u odnosu na prethodne godine.
“Povećala se potražnja za pitkom vodom. Samim tim pojedine sredine, koje su tradicionalno koristile vodu iz česme, više je ne koriste, jer im je sigurnija flaširana voda. Znači, imalo je i nekog malog pozitivnog efekta za proizvođače domaće mineralne vode”, kaže Emir Omerbašić iz Celvika.
Pomoć države
Međutim, i pored bogatstva pitkom vodom i domaćih proizvođača, Bosna i Hercegovina uvozi pet puta više vode nego što izvozi – tokom ove godine uvezeno je 10 miliona eura, a izvezeno 1,2 miliona eura vrijednosti flaširane vode, pokazuju zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Tokom osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno više flaširane vode nego tokom cijele prošle godine. Iz UIO BiH pojašnjavaju da količinski uvoz nije znatno veći, ali da jeste vrijednost uvezene vode u novcu. Naročito nakon poplava. Kažu kako to znači da je cijena vode porasla te da veća cijena uvezene vode ne znači i veće prihode za budžet Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, domaći proizvođači, koji povremeno izvoze, tvrde da bi im bilo lakše kada bi Bosna i Hercegovina potpisala bilateralne sporazume s evropskim zemljama, što bi za njih značilo veće tržište.
“Svaki proizvođač bi mogao plasirati tu istu vodu na kompletno tržište Evropske unije bez da, kao do sada, od svake zemlje gdje namjerava ili gdje izvozi, mora dodatno provoditi proceduru o priznavanju, o dozvoli za uvoz”, ističe Omerbašić.
Iako je ima više nego u mnogim državama, eksploatacija vode u Bosni i Hercegovini je tek u povoju, navodi Al Jazeerina novinarka Smiljanić.
“Proizvođači vjeruju da imaju perspektivu, ali poručuju da država mora da im pomogne kako bi bogatstvo u vodi postalo bogatstvo u novcu”, rekla je ona.
Izvor: Al Jazeera