Ugroženi u poplavama sa zebnjom čekaju jesen

Sto dana prošlo je od majskih poplava. Građani Srbije koji su u njima izgubili domove sa zebnjom iščekuju jesen i zimu, jer obnova srušenih ili oštećenih kuća uz pomoć države jedva da je počela.

Reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić posjetila je Krupanj na zapadu Srbije, mjesto koje je uz Obrenovac najviše pogođeno ne samo poplavama već i klizištima.

Od privremenog smještaja do onoga što je nekada bio dom – put je koji Snežana, poput mnogih koji su u Krupnju ostali bez svojih kuća ili su im one oštećene, prelazi svaki dan. Pokazuje nam dnevni boravak.

“Ako se ovo može nazvati dnevnim boravkom… Reka je odnela, znači prošla kroz kuću i odnela, dva metra rupu napravila. Sad smo to počeli da saniramo sami, treća smo kategorija. 250.000 nismo još dobili, tek rešenje smo dobili. Kad će biti pare, ne znam. Plus su nam rekli da će nam odbiti materijal koji su nam dali na početku da kuća ne padne, znači nekih 50.000 odbijaju”, kaže Snežana Antonić, stanovnica Krupnja.

Preostalih 200.000 dinara ili blizu 1.700 eura, svjesna je, ni izdaleka neće moći pokriti neophodne troškove. No, daleko joj teže pada izgubljeno vrijeme zbog čekanja početka obnove uz pomoć države.

“Najgore je što bismo mi do sad ovo uradili, nego su nam vikali: nemojte ništa raditi, nemojte ništa raditi, sve što uradite na svoju ruku neće vam biti priznato. I mi smo čekali, čekali da bi pre 15 dana rekli – radite”, kaže Snežana.

Brže se nije moglo, kažu u Kancelariji za pomoć i obnovu poplavljenih područja koju je krajem maja osnovala Vlade Srbije.

Strah od jesenjih kiša

“Morali smo da pravimo novi zakon na kojem će se temeljiti cijeli taj proces obnove i to je prosto nešto što zahteva vreme. Drugo, uprava k'o uprava – troma, potrebno joj je vreme da odgovori na potrebe, rigidna, nije fleksibilna”, kaže Marko Blagojević iz Kancelarije za pomoć i obnovu. 

Pri tome, dodaje, u poplavama u Srbiji je oštećeno gotovo 10.000 stambenih objekata, dok više od 300 kuća treba ponovno graditi.

“Znate, mi svakodnevno dobijamo od ljudi pozive sa pitanjem – kada krećemo. Mi možemo da krenemo samo sa gradnjom onih objekata na onim lokacijama za koje je izdato rešenje. U ovom trenutku tih rešenja ima samo 88, od procenjenih 350”, dodaje Blagojević.

Sporo ide i dodjela rješenja o bespovratnoj pomoći države koja se, u zavisnosti od procijenjene kategorije oštećenja, kreće od 1.000 do blizu 5.000 eura. 

Osim sporosti u dobijanju materijalne pomoći ili one u građevinskom materijalu, stanovnike Krupnja, u neposrednoj blizini rijeke Zmajevac, posebno brine to što se na sanaciji samog korita rijeke malo šta uradilo. Zato strahuju da bi sa prvim jačim jesenjim kišama mogli ostati i bez onog što im majske poplave nisu odnijele.

“Kad vidim kišu i oblake, muka me uhvati, jer sam gledala reku. Gledala sam lično očima kako nosi i stvarno to je strah od svake kapi kiše”, kaže Snežana Tomić.

Strah koji, kako nam kaže, prati zabrinutost da obećanja vlasti kako će do zime svi imati krov nad glavom, možda, i neće biti ispunjena.

Jer, obnova prvih kuća u Krupnju uz pomoć države najavljena je tek za narednu sedmicu. A ljeto je već na izmaku.

Izvor: Al Jazeera