Usvojen Zakon o javnim medijskim servisima

Novi Zakon o javnim servisima dobio 183 glasa u Skupštini Srbije (Tanjug)
Novi Zakon o javnim servisima dobio 183 glasa u Skupštini Srbije (Tanjug)

Novi Zakon o javnim medijskim servisima, koji je u subotu Skupština Srbije usvojila sa 183 glasa za, uređuje rad javnih medijskih servisa Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, precizira obaveze njihovog rada na načelima istinitog, nepristrasnog, potpunog i blagovremenog informiranja, zabranjuje cenzuru, poštovanje ljudskih prava i finansiranje iz budžeta do 2016. godine, prenosi agencija Tanjug.

Zakonom se precizira da će njihovo finansiranje od 2016. godine biti iz takse za javni medijski servis, iz budžeta, od komercijalnih prihoda…

Također, zakonom se podvlači i poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa u ostvarivanju javnog interesa koji podrazumijeva proizvodnju, kupovinu, obradu i objavljivanje radio, televizijskih i multimedijalnih sadržaja, naročito informativnih, obrazovnih, kulturno-umjetničkih, dječijih, zabavnih, sportskih, vjerskih i drugih koji su od javnog interesa za građane.

Zakon naglašava da javni medijski servis ostvaruje javni interes, uvažava zahtjeve javnosti i za svoje djelovanje odgovara upravo toj javnosti, a odgovornost javnog medijskog servisa ostvaruje se javnim postupkom imenovanja organa javnog medijskog servisa.

Medijski sadržaji RTS-a i RTV-a imaju cilj ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, razmjenu ideja i mišljenja, njegovanje vrijednosti demokratskog društva, unapređivanje političke, spolne, međunacionalne i vjerske tolerancije i razumijevanja, kao i očuvanje nacionalnog identiteta srpskog naroda i nacionalnih manjina.

Obaveze prema manjinama

U taksativno nabrojanim obavezama javnih medijskih servisa je i poštovanje i poticanje pluralizma političkih, vjerskih i drugih ideja i omogućavanje javnosti da bude upoznata sa tim idejama, ne služeći interesima pojedinih političkih stranaka i vjerskih zajednica, kao ni bilo kojem drugom pojedinačnom političkom, ekonomskom, vjerskom interesu.

Očuvanje i izražavanje kulturnog identiteta srpskog naroda i nacionalnih manjina je, također, precizirano novih zakonskim rješenjima, a obavezno je i da se nacionalnim manjinama osigura praćenje određenih programskih cjelina i na svom maternjem jeziku i pismu.

Kada je riječ o finansiranju, od 2016. godine uvodi se taksa koja će biti jedinstvena na cijeloj teritoriji Srbije i ne može biti veća od 500 dinara (blizu 4,4 eura).

Odluku o visini takse donose upravni odbori RTS-a i RTV-a zajednički, na osnovu analize neto troškova obavljanja osnovne djelatnosti, najkasnije do 30. juna 2015. godine.

Visina takse u narednim godinama usklađivat će se s porastom Indeksa potrošačkih cijena za septembar u godini u kojoj se usklađuje.

Odluku o usklađivanju donosi Upravni odbor RTS-a i objavljuje u Službenom glasniku, a primjenjuje se od 1. januara 2017. godine.

Taksu će plaćati svi građani i pravna lica koja imaju strujomjer, odnosno mjerilo električne energije po stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru.

Javni medijski servis vodi evidenciju obveznika plaćanja takse sa svim ličnim i drugim podacima predviđenim zakonom, a propisano je da i se taksa uplaćuje na dva odvojena računa RTS-a i RTV-a, s tim da se 30 posto sredstava uplaćenih na račun RTV-a automatski usmjeravaju na račun RTS-a.

Za neizvršavanje obaveze plaćanja takse RTS i RTV pokreću postupak naplate u skladu sa zakonom, piše u Zakonu.

Načini finansiranja

Detaljno je predviđeno koja su fizička i pravna lica oslobođena plaćanja takse, a vodilo se računa o invalidima i socijalno ugroženim pojedincima i domaćinstvima.

Drugi dozvoljeni oblik finansiranja javnih servisa iz javnih prihoda je budžetsko finansiranje.

Zakonskim rješenjima predviđeno je da se dio sredstava za obavljanje osnovne djelatnosti javnog medijskog servisa može osigurati iz budžeta i precizno je navedeno u kojim slučajevima se mogu dobiti ta sredstva.

Konačnu odluku o dodjeli tih sredstava donosi Vlada Srbije.

Javni medijski servisi se finansiraju i komercijalnim putem.

RTS i RTV su u obavezi jednom godišnje podnijeti Skupštini Srbije i Regulatornom tijelu za elektronske medije izvještaj o radu i poslovanju za predhodnu godinu te priložiti izvještaj nezavisnog ovlaštenog revizora.

RTS i RTV su dužni do 1. oktobra 2015. godine formirati jedinstvenu evidenciju obveznika plaćanja takse i donijeti odluku o sadržaju i formi jedinstvenog obrasca za naplatu takse i obrasca za oslobađanje od plaćanja takse, kako bi se od 1. januara 2016. godine mogao primjenjivati rakava sistem naplate.

Da bi to bilo moguće uraditi, Vlada Srbije će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu zakona donijeti akt o načinu prikupljanja podataka koji su zakonom predviđeni, radi formiranja evidencije obveznika plaćanja takse.

Za provođenje zakona potrebno je u budžetu za 2015. godinu osigurati sredstva za redovno finansiranje osnovne djelatnosti javnih medijskih servisa, kao i dodatna sredstva u budžetu za 2014. godinu.

Sjedište RTS-a je u Beogradu, a RTV-a u Novom Sadu.

Izvor: Agencije


Povezane

U Skupštini Srbije se raspravlja o prijedlozima Novih medijskih zakona. U Vladi kažu kako se njima osigurava istinito i nepristrano informisanje. Njihovim usvajanjem se, kako tvrdi ministar informisanja, osigurava izlazak države iz vlasništva u medijima do sredine iduće godine.

Vlada Srbije usvojila je po hitnom postupku set medijskih zakona na koje se čeka godinama. Vlada je usvojila Zakone o javnom informiranju i medijima, o elektronskim medijima i o medijskim javnim servisima. U beogradskom studiju medijski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Rade Veljanovski. 

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO