Mjesečno porodici u Srbiji treba 1.000 eura

Za životne potrebe prosječnoj porodici u Srbiji neophodno je najmanje 1.000 eura. To je dva puta više od prosječne potrošačke korpe za domaćinstvo – računica je Nacionalne organizacije potrošača. A šta kažu džepovi? Kolike su potrebe, a šta je realnost prosječne porodice u Srbiji? – istražila je reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.

Angelina Radulović i njen suprug imaju troje djece. Svakog mjeseca imaju istu borbu – platiti račune, imati dovoljno novca za hranu, školski pribor, vrtić i, eventualno, ako nešto ostane, za dodatne aktivnosti. Iako su oboje zaposleni, kažu da se, osim osnovnih životnih potreba, mnogo čega moraju odreći.

“Suprug i ja smo fakultetski obrazovani i radimo poslove na kojima je plata malo više iznad prosečne i opet, moram reći, da se odričemo dosta toga. Pre svega zato što imamo kredit, što imamo troje dece, za koje su troškovi još uvek relativno mali, a oni će se godinama još uvećavati. Onda imate dodatnu glavobolju razmišljajući o budućnosti. Moramo dobro da razmislimo pre nego svaki dinar potrošimo, naročito kada su neke aktivnosti njihove u pitanju – dakle, sport, rekreativna nastava i slično. Mora vrlo pažljivo taj dinar da se troši”, priča Angelina Radulović.

Posljedica, ne uzrok

Prema podacima Ministarstva trgovine, prosječna potrošačka korpa u Srbiji u martu je iznosila 65.000 dinara (570 eura), dok je prosječna plata oko 390 eura. U potrošačku korpu u Srbiji ulaze dvije kategorije proizvoda: hrana i proizvodi i usluge lične potrošnje.

“Glavna nepoznanica, odnosno glavni problem u nerazumevanju kompletnog koncepta i motiva izračunavanja potrošačke korpe je to što je potrošačka korpa posledica, ona nije uzrok. Nije neko seo i projektovao i rekao – mi želimo da nam potrošačka korpa iz razloga tih i tih iznosi toliko i toliko. Istraživanja na kojima se zasniva potrošačka korpa su Anketa o potrošnji domaćinstva, koja se radi svakog meseca na uzorku od 200 domaćinstava, to je godišnje oko 4.800 domaćinstava. Oni vode dnevnik o kompletnoj potrošnji. Na osnovu toga, Republički zavod za statistiku u tromesečnoj dinamici radi taj izveštaj i to je praktično zbir prosečne potrošnje prosečnog srpskog domaćinstva, koje je sad tročlano”, izjavio je Mladen Radović iz Ministarstva trgovine Srbije.

No, prema podacima Nacionalne organizacije potrošača Srbije, za normalan život porodice potrebno je daleko više od onoga što zvanična statistika Ministarstva trgovine nalaže.

“Tih 65.000 dinara [570 eura] ne zadovoljava osnovne potrebe tročlanog domaćinstva. Prema našim istraživanjima, prosečna potrošačka korpa treba da bude 120.000 dinara [nešto iznad 1.000 eura]. Podatak sa kojim smo mi izašli da je 260.000 dinara [2.260 eura] potrebno potrošačima u tročlanoj porodici je, zapravo, ono nije spisak lepih želja, nego realnost kako da živimo kao sav normalan svet. To je ono da vi obnovite novu belu tehniku, da kupite novi auto, da idete na letovanje, da idete na zimovanje i tako korpa izlazi negde oko 260.000 dinara [2.260 eura]”, rekao je Goran Papović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

U padu potrošnja hrane

Ako uporedimo cijene osnovnih životnih namirnica u Srbiji i Njemačkoj, vidjet ćemo da su cijene približne. To se, međutim, ne može reći i za zarade, jer je prosječna plaća u Njemačkoj 4.000 eura. Tako, naprimjer, u Njemačkoj litar mlijeka košta 0,74 eura, a u Srbiji 0,72 eura. Hljeb u Njemačkoj košta u prosjeku oko jedan euro, dok je u Srbiji u prosjeku oko 50 eurocenti.

Novija istraživanja Privredne komore Srbije pokazuju da je potrošnja hrane u padu. Troši se manje hljeba, peciva, mlijeka, šećera, voća i povrća. Prosječan račun u prodavnici pao je sa nepunih šest na tri eura, a građani u velike kupovine idu jednom mjesečno.

Umjesto poznatih robnih marki, kupuju se trgovačke marke, a sve više proizvoda kupuje se dok su na akciji.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO