Maglajlijama dosta narezaka i paštete

Gotovo dva mjeseca nakon poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, brojno stanovništvo i dalje nema alternativni smještaj. U Maglaju je više od 1.800 ljudi ostalo bez krova nad glavom. Za sanaciju njihovih domova neophodno je 35 miliona eura. Za sada pomoć nadležnih do njih, kako tvrde, još nije stigla, ali oni joj se nadaju.

Kuća u samom centru Maglaja gotovo je spremna za rušenje. Vremenske nepogode učinile su svoje: stanari – jedino što su mogli – iselili su se. Tek poneka fatografija ili djelić namještaja krasi oronule, popucale zidove. Ali, života ovdje nema.

Ukupno 1.800 građana Maglaja ostalo je bez krova nad glavom. Njihove su kuće neuvjetne za život.

Najviše nedostaju prozori

“Većina građana Maglaja kojima su poplave uništile domove sada uglavnom noći provode kod komšija, prijatelja i rodbine. No, zajedničko je gotovo svima da se u ranim jutarnjim satima ponovno vraćaju”, izvještava iz Maglaja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

Od osam sati ujutro do večeri stanari zajedno pokušavaju organizirati život.

“Kupimo zajednički nešto – da bar supu neku napravimo i salatu. Ne može se samo jesti narezak i pašteta. Trenutmo i majstori što tu imaju, s nama jedu. I eto…”, priča Namika Hadžišehić, stanovnica Maglaja.

Sve što rade, rade svojim novcem. Neki ljudi donirali su im nešto građevinskog materijala, ali sada im, kažu, najviše trebaju prozori.

“Tako se jadno osjećamo. Mislim da je ovo katastrofa koju svijet podržava, i dali su puno novca. Ali, sveli su nas na nekakvu granu socijalnih problema, i ništa drugo. I tu se ružno osjećam. Da čekam da mi neko da dinar, kupi šporet – jer ja školujem dijete i od onoga od čega živim mogu si kupiti frižider, ali šta drugo?”, žali se Namika Hadžišehić.

“Što se tiče općinskih vlasti, nismo još dobili neku donaciju – građevinski materijal ili tako nešto. Mi, naravno, sve to u budućnosti očekujemo, ali da li će doći do toga – ne znamo”, kaže Nihad Efendić, stanovnik Maglaja.

Pomoć kasni sa svih nivoa

Ne znaju ni u Općini s godišnjim budžetom od tri miliona eura. Samo za 40 dana potrošili su milion eura. Ukupno 77 tona goriva je trebalo da se grad očisti, voda ispumpa.

“Mi smo očekivali bržu reakciju svih nivoa vlasti da će obezbijediti građevinski materijal… Da li će to biti novčana pomoć, ili nešto slično vaučerima u [bosanskohercegovačkom entitetu] Republici Srpskoj, da bi mogla krenuti ta obnova. Ali, toga još uvijek nema”, izjavio je načelnik Općine Maglaj Mehmed Mustabašić.

Gotovo dva mjeseca od poplava brojni građani Maglaja čekaju bilo kakvu pomoć. Njihovi su pogledi uprti prema općinskim vlastima. Ali, i općinska vlast čeka reakciju nadležnih – osim Zeničko-dobojskog kantona, i pomoć entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Mjesec dana nakon poplava, lokalne vlasti Maglaja procjenjuju prve štete. Neophodne su im finansije, hrana, gorivo, lijekovi i građevinski materijal. Život u tom kraju je potpuno paralizovan. Blizu tri hiljade radnika su ostale bez posla, što je 55 posto ukupnog broja uposlenih u cjelokupnoj općini. U poplavama su stradale i glavne javne ustanove. 

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO