Azilanti – problem koji se gura pod tepih

U Hrvatskoj je do sad azil tražilo više od četiri hiljade osoba. No, ta vrsta zaštite odobrava se tek rijetkima. Na probleme tražitelja azila želio je upozoriti fotograf Davor Konjikušić instalacijom koja bi bila izložena ispred Kuće Europe u Zagrebu. No, dozvolu za izložbu na javnom mjestu nije dobio, izvijestila je reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Jedan tražilac azila ne želi otkriti svoje ime, ni zemlju svojeg porijekla. Boji se.

U Hrvatskoj je godinu dana, od kuće je, kaže, pobjegao, iz političkih razloga.

„Mala grupa ljudi u mojoj zemlji upravlja svime. Demokracija je samo naziv, u praksi ne postoji. Kršenje ljudskih prava također je ozbiljan problem”, kaže ovaj azilant. On sada živi u prihvatilištu za azilante i vjeruje da će ostati u Hrvatskoj.

„Nadam se da ću naći prijatelje, integrirati se u društvo. Volio bih biti normalan čovjek kao prije, ne želim poseban tretman zato što sam izbjeglica, nego želim svoje mjesto u društvu.”

A ljudi kao on teško pronalaze svoje mjesto. Čak i na fotografijama.

Ciklus potreta azilanata završio je na nekoliko plakata po Zagrebu, jer umjetnik nije dobio dozvolu za izložbu ispred Kuće Europe.

Guranje problema pod tepih

„To je pitanje koje se stavlja pod tepih. I samim time da mi nismo dobili mogućnost da na Trgu Europe u javnom prostoru ispred Europske komisije i značajnih institucija to izložimo. To je pokazatelj da se mi, zapravo, ne želimo kao društvo baviti tim temama”, kaže fotograf Davor Konjikušić.

U Hrvatskoj je azil zatražilo 4.139 osoba. Azil ili niži stupanj zaštite, tzv. supsidijarnu zaštitu, dobile su samo 122 osobe. A na tu su odluku u prosjeku čekali četiri mjeseca.

No, volonteri koji se bave tom problematikom, tvrde da se čeka mnogo duže, najčešće oko godinu dana.

„Problemi koji su najčešći za njihovu integraciju u hrvatsko društvo je što sustav integracije je tek na nekakvim začecima. I velika većina stvari koje oni moraju odraditi da bi se uključili u ovo društvo je na njima samima i na pomoći volontera”, kaže Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Tako je tražitelj azila s početka priče sam počeo učiti hrvatski jezik.

Kaže, teško mu je naučiti jezik, ali ne i nemoguće.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO