Birokratija koči arheološka istraživanja
U Hercegovini je nedavno otkiveno novo arheološko nalazište iz doba antike. Riječ je o vrijednom nalazu keramičkih i staklenih predmeta iz 1. stoljeća nove ere.
Međutim, neefikasna birokratska mreža zakona koji uređuju arheološku djelatnost, od kantonalnog, entitetskog do državnog nivoa u Bosni i Hercegovini, otežava provođenje arheoloških projekata.
Fra Milan Jukić, kustos muzeja Franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškog u Hercegovini, pokazuje primjerak rimskog ukrasnog kamena na prstenu, prvi ove vrste pronađen u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga je i njegova vrijednost posebna. “Upravo ovdje imamo jednu izložbu predmeta koji potječu odavde, iz Hercegovine. Dakle, to bi bila jedna reprezentacija povijesti kroz 16.000 godina u Hercegovini. Od starijeg kamenog doba do konca srednjeg vijeka, do 16. stoljeća”, objašnjava fra Jukić.
Mnogo nalazišta, malo istraživanja
Ljubuški kraj je poznat po bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Na više lokaliteta pronađeni su ostaci iz gotovo svih razdoblja ljudske povijesti.
No, i pored značajnog broja nalazišta, u BiH je mali broj arheoloških istraživanja.
“Kada vidite da je nauka, naučnoistraživačka razvojna djelatnost, nažalost, u BiH, tj. Federaciji BiH u nadležnosti kantona. Sad zamislite kad vi imate deset adresa, deset malih država koje u potpunosti suvereno odlučuju, bez neke prevelike koordinacije kako i na koji način će se uopće ophoditi prema tome. Mi godinama pričamo i govorimo da se strukturalne reforme u oblasti obrazovanja i nauke moraju napraviti. Visoko obrazovanje i nauka ne smiju i ne mogu ostati kantonalna nadležnost”, naglašava ministar nauke i obrazovanja FBiH Damir Mašić.
Arheologinja Snježana Vasilj godinama radi na arheološkim projektima. Inicijator je ideje o osnivanju Arheološkog muzeja Hercegovine.
“Problem je institucija i ljudi koji bi radili u tim institucijama. Arheologija je krasna. Imamo podmladak, imamo studij arheologije. Ali, nažalost, nikako, već dva desetljeća se ne može organizirati da se nešto u tom smislu pokrene”, kaže Vasilj.
Pohlepni trgovci sami tragaju za nalazištima i pustoše ih, upozorava Vasilj. Kaže da je trgovina arheološkim predmetima i umjetninama raširena vrsta kriminala.
S malo ulaganja do turističkih senzacija
A stotine lažnih arheologa s detektorima metala obavljaju nelegalna iskopavanja. Poseban problem je što se postojeći istraženi lokaliteti ne iskorištavaju na pravi način.
“Sa vrlo malo ulaganja mogli bismo od postojećih lokaliteta stvoriti turističke senzacije”, kaže urednica portala arheon.org Vedrana Tutiš.
“Na 45 lokaliteta pronađeno je oko 600 stećaka. Međutim, iako je cjelokupno ovo područje proglašeno zaštićenim nacionalnim spomenikom, sistemske zaštite zapravo nema. O svim pronađenim nalazima brinu pojedinci i Franjevački muzej na Humcu, gdje je i posljednji nalaz našao svoje mjesto”, izvještava iz Ljubuškog reporter Al Jazeere Sanel Kajan.
Arheolozi tvrde da BiH ima mnogo bogatih nalazišta koja su arheološki neiskorištena. Ali bez institucionalne i jedinstvene strategije arheološke vrijednosti u BiH, ostat će i dalje u domeni lokalnih inicijativa i zalaganja pojedinaca da se povijesno blago tretira u okviru znanosti.
Izvor: Al Jazeera