Sud u Strazburu: Manjine mogu u izvršnu vlast BiH

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u Strazburu presudio je da su prekršena ljudska prava Azre Zornić, koja je tužila državu Bosnu i Hercegovinu za diskriminaciju, jer se, prema Ustavu BiH, nije mogla kandidovati za Dom naroda i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica ijednog konstitutivnog naroda.

Zornić, službenica Ustavnog suda BiH u Sarajevu, koja je 2002. bila kandidatkinja Socijaldemokratske partije BiH na parlamentarnim izborima, izjašnjava se kao građanka Bosne i Hercegovine.

Prema Ustavu BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) mogu se kandidovati na izborima za organe izvršne vlasti.

Sudsko vijeće odlučilo je sa šest glasova za i jednim protiv u korist Azre Zornić, dodavši da svim građanima Bosne i Hercegovine treba biti omogućeno kandidovanje za Predsjedništvo i Dom naroda te da hitno treba promijeniti Ustav.

Sud u Strazburu utvrdio je da je slučaj Azre Zornić identičan predmetu ”Sejdić i Finci’‘, u kojem su pripadnici jevrejske, odnosno romske nacionalne manjine tužili Bosnu i Hercegovinu zbog nemogućnosti kandidovanja za izvršnu vlast.

Ukinuti diskriminaciju

Sud je utvrdio da su osporene ustavne odredbe u Bosni i Hercegovini u oba slučaja uključene u Ustav BiH ”s ciljem osiguranja mira i zaustavljanja krvavog sukoba u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine, obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem”, navodi se u saopštenju Suda.

”Međutim, imajući u vidu značajan napredak ostvaren u Bosni i Hercegovini, kao i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, Sud je utvrdio da kontinuirana nemogućnost gospođe Zornić da učestvuje na izborima nema
objektivno i razumno opravdanje, te da je kao takva diskriminirajuća”, dodaje se u saopštenju.

”Zbog prirode konflikta u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine saglasnost konstitutivnih naroda je bila neophodna za uspostavljanje mira. Меđutim, sada, više od 18 godina od okončanja tragičnog sukoba, ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih
odredbi.

Sud smatra da je došlo vrijeme za uspostavljanje političkog sistema koji će omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovina da učestvuju na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava
konstitutivnim narodima nauštrb manjina i građana Bosne i Hercegovine. Ovo podrazumijeva neophodnost promjene Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

Presuda sudskog vijeća nije konačna. Postoji mogućnost žalbe u roku tri mjeseca, a zahtjev za žalbu moralo bi odobriti petočlano Veliko vijeće. Ako bi takav zahtjev bio usvojen, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom koja je konačna.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO