Merkel: Regiji 11,7 milijardi eura

„Za ulaganje u različite projekte u regiji na raspolaganju je 11,7 milijardi eura“, izjavila je danas u Dubrovniku njemačka kancelarka Angela Merkel na sastanku procesa Brdo-Brijuni, javlja Agencija Anadolija.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednicima država regije, izrazila je zadovoljstvo zbog učešća na sastanku, kazavši da je to znak povezanosti Njemačke sa zemljama regije.

Merkel je ponovo izrazila saučešće za žrtve poplava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, te dodala da je nakon poplava nastala situacija u kojoj je prevladavalo razumijevanje i podrška među svim narodima, a čemu i Njemačka želi dati doprinos.

„Ovo je veoma važan proces gdje moramo razgovarati o zajedničkim problemima, a to najprije treba biti inicijativa zemalja regije, a mi tu stojimo da damo podršku. Naša podrška je, prije svega, u tome da podržavamo da sve države koje su prisustvovale današnjem sastanku imaju evropsku perspektivu. To nisu samo riječi, to pokazuju primjeri Hrvatske i Slovenije. Sav taj proces ovisi o tome koliki uvjeti se stvore u zemljama, ali moram reći da me je ohrabrio današnji sastanak, jer sam osjetila da se uklanjaju prepreke koje postoje“, rekla je Merkel.

Njemačka kancelarka je istakla kako je potrebna nadregionalna kooperacija za regiju, te da zbog toga tema današnjeg sastanka nisu bili samo politički procesi već i projekti u raznim oblastima poput infrastrukture i energetike.

„Na raspolaganju stoji 11,7 milijardi eura za projekte, prije svega infrastrukturne. Građani stvarno čekaju ove projekte, jer oni ne mogu živjeti od riječi već od konkretnih projekata“, zaključila je Merkel.

Istakla je tradicionalne dobre odnose Njemačke i Hrvatske, dodavši da Njemačka jeste stroga kada je riječ o ispunjavanju kriterija za članstvo u EU, ali i da je ta država također tu za pružanje potrebne podrške i pomoći, a ne samo za procjenjivanje je li nešto dovoljno dobro ili ne.

Merkel je pohvalila napore Beograda i Prištine za normalizaciju odnosa i naglasila da je to „win-win“ situacija, odnosno da će i Srbija i Kosovo zbog nje profitirati.

Nova politika u Bosni i Hercegovini

“Željela bih da u Bosni i Hercegovini imamo novu politiku kada je riječ o približavanju te zemlje EU, kako bismo pokazali njenim ljudima da je njihova budućnost u EU, naravno, ukoliko bh. lideri budu spremni poduzeti zajedničke korake”, poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel na otvaranju godišnjeg sastanka procesa “Brdo-Brijuni” u Dubrovniku, javio je reporter Agencije Anadolija.

Josipović je održao uvodni govor u kojem se zahvalio liderima na prisustvu, kazavši da se sastanak bazira na napretku Jugoistočne Evrope (JIE).

“Mir, stabilnost, sigurnost, solidarnost i gospodarski rast najvažniji su ciljevi Evrope kao zajednice. Znamo da Evropa nije potpuna bez JIE i tu smo da govorimo i o tome kada će Evropa postati cijela. Znamo da Evropska unija ima ozbiljne zahtjeve i mi smo tu da pomognemo našim prijateljima, našim susjedima da ostvare uvjete za članstvo u EU“, rekao je Josipović, dodavši da su pored privrednog rasta, ulaganja u infrastrukturu, energetiku i saobraćaj također važni uvjeti za investiranje.

“Siguran sam da odlučnost, ne samo nas ovdje za stolom nego i EU-a, jeste da JIE postane sastavni dio EU“, poručio je Josipović.

Predsjednik Slovenije Barut Pahor je istakao značaj ove jedinstvene inicijative, dodavši da ovaj sastanak znači puno za regiju. Kazao je da će na sastanku lideri zemalja regije, zajedno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkem, razgovarati o pitanju pomirenja u ovom dijelu Evrope, o ostvarivanju saradnje i prijateljskih odnosa, kako u ekonomskom smislu tako i u međuljudskim odnosima.

Put ka EU

“Države regije krenule su na put da postanu članice EU i možemo reći da je svaka od tih zemalja na svoj način prešla jedan dobar dio puta. Neke su već dobile status članice, neke kandidata, a neke su tek počele sa pregovorima. Razgovarat ćemo o projektima i gledati naprijed. Jako je dobro da u regiji više ne postoji klima uništavanja. Moram reći da je primjetan veliki napredak, posebno u normalizaciji odnosa Srbija-Kosovo”, izjavila Merkel.

Govoreći o “problemu imena” između Makedonije i Grčke, Merkel je naglasila da je riječ o pitanju koje još opterećuje EU. Morali bismo nekako riješiti taj problem, kazala je Merkel, ističući da je Njemačka spremna sarađivati, ali da svi moraju prihvatiti da će morati biti kompromisa.

Povjerenje u vladu

“To je ono kada su svi podjednako nesretni, jer ne možemo očekivati da će sve strane biti sretne. Mislim da je to jako važan korak za Makedoniju. Tu moramo pronaći neko rješenje”, istakla je njemačka kancelarka.

Dodala je da je Evropska komisija spremna podržati projekte, posebno projekte infrastrukture, cesta, željeznica, naftovoda i druge, kako bi se omogućila lakša razmjena ljudi.

Jer, kako je istakla, kada je lako otputovati negdje, onda će građani, naravno, više putovati, te će to biti dobro za sve strane.

“Zato moramo razgovarati o jačanju medija, pravosuđa, o borbi protiv organizovanog kriminala, jer to su stvari protiv kojih se moramo izboriti, kako bi ljudi stekli povjerenje u svoje vlade. Jasno se zalažemo za evropsku perspektivu svih zemalja regije, to je obećanje kojeg se držimo i od toga nećemo odstupiti. Albanija dobila status kandidata, počeli su pregovori sa Srbijom, Kosovo će potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju… Vidite, sva pitanja koja su riješena ranije, kasnije neće stvarati probleme, a odgađanje problema kasnije dovodi do konflikta”, rekla je Merkel.

Najavila je da će u Berlinu biti održan sastanak, kojem će prisustvovati predsjednici, premijer i ministri ekonomije zemalja regije, kako bi se razgovaralo o detaljima tema koje će na današnjem sastanku biti aktuelne.

Albanija je predana jačanju dijaloga u regiji, dobrosusjedskih odnosa, suživota i zajedničke budućnosti, a to je budućnost u Evropskoj uniji, istakao je predsjednik te zemlje Bujar Nišani.

Sastanku prisustvuju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bujar Nishani, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov.
 

Nastavak dijaloga

Regionalni lideri u “jadranskom biseru” Dubrovniku razgovarat će o političkoj situaciji i međusobnim odnosima zemalja regije, euroatlantskim integracijama te o krucijalnim infrastrukturnim i energetskim projektima, a među gostima se nalazi i povjerenik Evropske komisije za energetiku Guenther Oettinger.

Tokom sastanka poseban naglasak bit će na Jadransko-jonskom autoputu i željezničkom koridoru Minhen – Istanbul.

Ovogodišnji sastanak u Dubrovniku nastavak je strateškog dijaloga lidera Jugoistočne Evrope, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu, 1. jula prethodne godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. jula 2013. godine na Brdu kod Kranja u Sloveniji.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO