Crnogorski funkcioneri dali lažne podatke

Svaki četvrti funkcioner u Crnoj Gori nije dao tačne podatke o imovini kojom raspolaže, pokazuju podaci Komisije za sprečavanje sukoba interesa. Crnogorski političari sada se nalaze u centru medijske pažnje, kao i pitanje vezano uz njih: da li pošteno prijavljuju svoju imovinu? To je i obaveza prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.

“Ja sam prvi put prijavio svoju imovinu 1998. godine, šest godina prije no je zakon stupio na snagu, prvog dana kada sam ušao u vlast. Svoju imovinu sam prijavio jer sam znao da, kada uđete u vlast, morate prikazati šta imate da biste, kada izađete iz vlasti, mogli prikazati šta imate”, kazao je predsjednik Skupštine ove države Ranko Krivokapić.

Podaci Komisije za sprečavanje konflikta interesa pokazuju da u proteklih pola godine, od ukupno 1.557 funkcionera, njih 394, ili četvrtina, nije dalo tačne podatke o prihodima i imovini. Neprijavljivanje ukupne imovine za zastupnicu Snežanu Jonicu manji je problem od imovine koja se, kaže, krije pomoću drugih osoba.

“Postavlja se pitanje – kako suzbiti ono što je potpuno druga priča, a to je da se na neka druga lica knjiže hoteli, jahte, velike nekretnine… I to je nešto što je još nedostupno zakonima i javnosti”, ističe ona.

Dva problema

Novinarka Al Jazeere Milica Marinović, koja se javila iz Podgorice, navodi da to što funkcioneri u Crnoj Gori kasne s prijavljivanjem ili prijavljuju nepotpunu imovinu dio civilnog sektora u ovoj državi vidi kao rezultat dva problema.

“Prvi je, tvrde, loš zakon, a drugo neodgovornost nadležnih institucija”, dodala je.

Za nerad i neodgovorno postupanje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora optužuje Komisiju za sprečavanje konflikta interesa.

“Kada to dođe na nivo poslanika, ministara i najviših državnih funkcionera, niko od njih nikada nije za kršenje zakona snosio sankciju. To je i razlog zašto se ti ljudi tako odnose prema zakonu, prijavljuju kako im padne na pamet, dok, s druge strane, Komisija na bilo kakav ozbiljan način te prihode i imovinu ne provjerava”, kaže Vuk Maraš iz MANS-a.

Kazne za neprijavljivanje imovine kreću se od novčane, koja iznosi maksimalno 1.500 eura, do mogućnosti razrješenja sa funkcije, što do sada nije bio slučaj. U Komisiji tvrde da im postojeći zakon ne daje dovoljno ingerencija.

“Mi da podnosimo krivične prijave, mi da istražujemo, pa da kažemo: ‘Ti imaš stan, a imaš i kuću, nisi ga prijavio’, mi da izlazimo na teren, to ne piše u zakonu, ne piše u zakonu da mi istražujemo. U skladu sa zakonom imamo toliko koliko imamo i mi mislimo da ga u potpunosti sprovodimo”, kazao je Slobodan Leković iz Komisije.

Zakon o konfliktu interesa donesen je 2009. godine, a njegove izmjene su u fazi nacrta o kome bi Skupština mogla raspravljati već najesen.

Izvor: Al Jazeera