Ljekari masovno napuštaju Hrvatsku

Nešto manje od pet posto od ukupnog broja ljekara u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana podnijelo je zahtjev za rad ili školovanje u nekoj od članica Evropske unije.

Visokoobrazovani kadar, u koji je država ulagala milione eura, sada je u potrazi za boljim uvjetima rada.

Nikolina će uskoro postati prva hrvatska neurohirurginja. Jedno vrijeme radila je u Francuskoj. Ta vrata, priznaje, i sada drži odškrinuta. U Zagreb se vratila iz privatnih razloga.

“To je jedna kapitalistička mašinerija u kojoj nema stajanja, nema spavanja, radi se minimalno 12 sati dnevno. Privatni život apsolutno ne postoji, ni za mlade, pa čak ni za starije ljude koji već imaju djecu”, govori Nikolina Sesar, liječnica u KBC-u “Sestre milosrdnice” u Zagrebu

Frustrirajući uvjeti

Osmosatno radno vrijeme sa brojnim dežurstvima naraste na mnogo više. Sve to, kaže, za platu deset puta manju nego u Francuskoj, ali uz humanije uvjete. Ipak, ne čudi je želja mnogih za odlaskom iz Hrvatske.

“Kad mi nemamo sa čime raditi, i kad moramo 15. u mjesecu prestati izvoditi određene vrste operacija jer nemamo materijala, onda je to jako frustrirajuće”, kaže liječnica Nikolina.

Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju prije godinu dana zemlju je napustio 91 liječnik, dok je potvrdu za rad i školovanje u inozemstvu preuzelo njih 600, što odgovara broju doktora jedne veće bolnice.

Među njima je najviše liječnika opće prakse (204), slijede anesteziolozi (68) pa internisti (40) i ginekolozi (32).

Većina želi otići u Njemačku, Veliku Britaniju, Irsku i Švedsku.

“Na upit za izjavu iz resornog ministarstva rečeno nam je da je odlazak liječnika u inozemstvo ministar komentirao prošli tjedan. Siniša Varga, tada je rekao da je odlazak i samo jednog liječnika iz Hrvatske previše, te da radi na povećanju standarda i društvenog položaja zdravstvenih radnika”, javio je reporter Al Jazeere Marin Veršić.

Brojni razlozi

Hrvatska liječnička komora smatra kako se odlasci liječnika ne mogu spriječiti te da razlog nije samo bolja zarada, nego uvjeti rada i stjecanje međunarodnog iskustva.

“Jedna od najvećih frustracija doktora je osjećaj da niste mogli dati pacijentu ono što ste mislili da mu trebate dati. To je velika frustracija. Što se tiče i lijekova i oprema i organizacije rada, dakle, na tome treba raditi”, ističe Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Da finansije nisu glavni motiv, vjeruje i predsjednik društva mladih liječnika. U prosjeku, kaže, imaju 39 godina, a to je dob kada pacijentu mogu pružiti najbolju skrb, a kolegama prenijeti svoje iskustvo.

“Prije svega tu je jedna nesigurnost, koja se uvukla među liječnike, da poslije uglavnom redovno završenog fakulteta dosta dugo trebaju čekati na pripravnički staž… a poslije i neizvjesnost vezano za dobivanje specijalističkog usavršavanja na koje smo mi svi zakonom obvezni ići”, smatra Danko Relić iz Društva mladih liječnika HZL-a.

Oni koji ostaju nastavljaju borbu za bolje uvjete rada u kojima će, kažu, pacijent biti u centru sistema.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO