Godišnjica tragedije obilježava se i u EU
Godišnjica srebreničke tragedije raznim aktivnostima obilježava se i u članicama Europske unije.
Kamp Vught mjesto je gdje živi sjećanje na Drugi svjetski rat. Kroz godinu i pol, 1943. i 1944. godine, u barakama je bilo zatočeno više od 31.000 ljudi, većinom Židova. Upravo taj memorijalni centar fotografkinja Claudia Heinermann izabrala je za svoju izložbu fotografija iz Srebrenice.
“Na ovom mjestu ljudi razmišljaju o genocidu, o tome što on znači. Nije važno samo gledati na povijest, što se dogodilo prije 60-70 godina, već i na činjenicu da se to i dalje događa. Zato mislim da je zanimljivo za muzej pokazati i nešto što se dogodilo u relativno bliskoj prošlosti”, kaže Claudia.
Na Srebrenicu je podsjeća i gotovo 1.300 imena ispisanih na spomeniku židovskoj djeci.
Priče zaustavljene u vremenu
Na ovom mjestu su ih oteli roditeljima da bi ih pobili. Genocid je za Claudiu nesvladana lekcija.
“Mislim o Srebrenici, koliko žena je tamo izgubilo i koliko ih još traži svoju djecu. Koliko ih čeka svoj ukop. Koliko masovnih grobnica još nije pronađeno. Žene i dalje moraju trpjeti.”
Srebrenicu je prvi puta posjetila 2009. godine. Tijekom godina, kroz šest posjeta, nastale su nebrojene fotografije. Svaka nosi svoju priču, trenutak zaustavljen u vremenu. Baš kao što za autoricu ove izložbe izgleda život u Bosni i Hercegovini.
“Kad vidite kako je to sve davno bilo, a kako je malo obnovljeno. To me čini jako tužnom. Uspoređujući s Njemačkom, 15 ili 20 godina nakon rata svi gradovi su bili ponovo izgrađeni i ne biste ni primijetili da je ikada bio rat. A ovdje, u Srebrenici, u Bosni, svugdje se još mogu vidjeti posljedice rata”, kaže Claudia.
Kroz iduća dva mjeseca posjetitelji ovog nizozemskog koncentracijskog logora moći će pogledati 50-ak fotografija.
“Osim ovakvih, osobnih podsjetnika i Europski parlament, na institucionalnoj razini, drži prošlost na životu kao učiteljicu. Prije više od pet godina europarlamentarci su usvojili rezoluciju kojom pozivaju zemlje članice EU-a i Zapadnog Balkana da službeno obilježe 11. srpnja kao spomendan genocida u Srebrenici”, izvještava iz Nizozemske reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.
Samo Britanija inaugurirala
Bivša parlamentarka Diane Wallis bila je jedna od onih koji su tada podržali tu rezoluciju. U ime pomirenja, ali i bolje budućnosti.
“To je dio povijesti, ali one koju moramo pamtiti i naučiti nešto. Ako Parlament smatra da može nastaviti naš rad iz prošlosti, neka. Ali ono što bih ja radije vidjela su stvari i aktivnosti koje će pomoći ovoj regiji”, kaže Wallis.
Sama doprinosi koliko može. Znanjem, iskustvom, prisutnošću.
“Ono što nikada neću zaboraviti sa ceremonije obilježavanja godišnjice je tišina dok lijesovi prelaze s ruke na ruku prema mjestu ukopa. To je jako tužno, jako dirljivo. Željela bih da više ljudi to može vidjeti, kako bi razumjeli lekcije koje moramo naučiti”, kaže bivša europarlamentarka.
Poput nje, brojni diplomati i predstavnici zemalja članica EU-a dolaze u Potočare na obilježavanje godišnjice stradanja. Ali u ovih pet godina od europske parlamentarne rezolucije samo Velika Britanija je taj dan inaugurirala kao službeni spomendan na genocid.
Izvor: Al Jazeera