Croatia Forum: Saradnjom u evropsku porodicu

Integracija zemalja Zapadnog Balkana u Europsku Uniju i to u trenutku kada Velika Britanija, s jedne, te Njemačka i Francuska, s druge strane različito gledaju na budućnost i proširenje Unije glavna je tema Croatia Foruma, tradicionalnog međunarodnog samita o Jugoistočnoj Europi, na kojem sudjeluju izaslanstava 39 država, a koji se održava u Dubrovniku.

Zemljama Zapadnog Balkana cilj je isti: članstvo u EU. Neke su ga već ostvarile, a ostale su na različitim stepenicama toga puta.

Dok se Hrvatska posljednja pridružila Uniji, Albanija se priprema da počne pregovore, a Crna Gora je do sada otvorila 12 od 25 poglavlja.

Pregovore je počela i Srbija, po novim pravilima, različitim od onih po kojima je pregovarala Hrvatska. Najprije mora zatvoriti ona najosjetljivija poglavlja – pravosuđe i ljudska prava.

Srbiji sva poglavlja – teška

I najlakše poglavlje, kaže ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, a to su tzv. tekuća pitanja, za Srbiju će biti problem.

„Kod nas je to suštinsko pitanje, pitanje Kosova i normalizacija odnosa sa Prištinom. To znači da svako od ovih 23, 24, 35. može biti veto-poglavlje, odnosno nema nastavka procesa integracije ako se proceni da nema napretka u ta tri poglavlja“, ukazuje Dačić.

Na pitanje trebaju li buduće članice napraviti više od Hrvatske i je li to nekorektno, crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić smatra kako se „može učiti iz hrvatskog iskustva i što više naučiti iz hrvatskog primjera, pa će lakše biti i Srbiji, Albaniji, Makedoniji i drugim zemljama“.

„I dok se na Croatia Forumu raspravlja o sličnostima i razlikama zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu prema EU, svi priznaju kako ova tema više nije u fokusu u Bruxellesu. Ukrajinska i sirijska kriza su teme koje su najvažnije na dnevnom redu EU“, javlja Al Jazeerina reporterka Martina Kiseljak.

Krizno žarište

„Možda bismo trebali biti zadovoljni zato što je regija Zapadnog Balkana nešto što se ne smatra kriznim žarištem, pa zbog toga nije visoko na dnevnom redu. S druge strane, mislim da je potrebno učiniti napor, jer smo zbilja dokazali da možemo biti krizno žarište“, ukazuje šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić.

Povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fule poručuje zapadnobalkanskim zemljama da „ne prihvate kako sada treba zaustaviti proširenje i da će se vremenom to popraviti“.

„Neće se to popraviti. Mislim da je vrijeme da prihvatimo regiju Zapadnog Balkana s više entuzijazma“, dodaje Fule.

U Dubrovniku barem entuzijazma ne nedostaje, javlja Martina Kiseljak te zaključuje kako bi, u trenutku pojačanog euroskepticizma, regionalna suradnja trebala Bruxellesu dokazati da se Zapadni Balkan uklapa u europsku obitelj.

Izvor: Al Jazeera