Kosovo se mora približiti susjedima

Jedan od glavnih zadataka sljedeće kosovske vlade je nastavak eurointegracija. To znači da će se Priština morati približiti i onim susjedima s kojima nema dobre odnose. Reporter Al Jazeere Stefan Goranović je u Prištini provjeravao gdje je trenutno Kosovo na Zapadnom Balkanu.

Jedan spomenik u Prištini duže od šest godina šalje poruku svijetu da je na Balkanu rođena nova država. Danas je priznaje više od 100 članica Ujedinjenih naroda, a neka od prvih priznanja stigla su iz susjedstva.

Najprije je priznanje stiglo iz Albanije, nekoliko dana kasnije to je uradila Slovenija, a ubrzo i Hrvatska. Mjesecima se čekalo na Crnu Goru i Makedoniju, a aprila prošle godine Briselski sporazum doveo je do otopljenja odnosa sa Srbijom. Jedina država s kojom Kosovo još nema nikakve odnose je Bosna i Hercegovina.

Bez rezervne domovine

To na svojoj koži osjeća stanovnik Prištine Safet Muhović. Veliki dio njegove porodice živi u Bosni i Hercegovini, ali ga već skoro pola godine ne mogu posjetiti jer je Kosovo uvelo strog vizni režim za bh. građane, kao recipročnu mjeru.

“Ovim potezom kosovske vlade su kažnjeni samo Bošnjaci koji nemaju rezervna dokumenta, nemaju rezervnu domovinu, i kažnjeni su Albanci koji 40-50 godina žive u Bosni i imaju samo bosanske dokumente. Paradoks je to da Kosovari, ili građani Kosova, mogu putovati Srbijom s kosovskim dokumentima, a ne mogu putovati u Bosnu”, kaže.

Svakog jutra je gužva pred Slovenskom ambasadom u Prištini. Veliki broj građana traži vize za, mnogi ovdje kažu, prijateljsku Sloveniju. Iako ne dijele granicu, za Kosovo je Slovenija jedna od najbližih država.

“Ima puno sličnosti između Kosova i Slovenije. Prvo, ima dva miliona ljudi na Kosovu i dva miliona Slovenaca – male smo nacije u okviru bivše Jugoslavije, ako se pogleda. I prvi smo, ja mislim, osetili opasnost od nacionalizma koji je počeo u ono vreme krajem osamdesetih”, govori Miljan Majhen, ambasador Slovenije u Prištini.

Ravnopravni dio regije

Kosovo je dio brojnih regionalnih inicijativa, no Prištini se ne žuri tamo gdje nije ravnopravan partner.

“Na Kosovu, ipak, postoji velika doza alergije prema svemu što izgleda kao bivša Jugoslavija. Kosovo je platilo veliki ceh zajedničkih država, tako da će Kosovo biti deo regiona uvek tamo gde je ravnopravni deo regiona”, ističe politički analitičar Leon Malazogu.

Ipak, neke integracije idu veoma sporo, a tiču se svih građana.

“Kosovo je uspelo da se nametne kao ravnopravan politički partner u velikom delu regiona. Međutim, ovdašnji političari već godinama ne uspevaju da nametnu Kosovo kao ravnopravnog partnera u ekonomiji. Kosovo sa svim zemljama u okruženju ima ogroman trgovinski deficit, u pojedinim slučajevima uvozi i do deset puta više nego što izvozi”, javlja Goranović.

Izvor: Al Jazeera