Predsjedništvo SDP-a za isključivanje Linića

Većina u Predsjedništvu Socijaldemokratske stranke odlučila je u srijedu Glavnom odboru predložiti isključenje iz stranke bivšeg hrvatskog ministra financija Slavka Linića.
Na sjednici Predsjedništva SDP-a protiv Linićeva isključenja glasovali su Zlatko Komadina, Rajko Ostojić, Davor Bernardić i Mirando Mrsić.
Bio je to prijedlog hrvatskog premijera i predsjednika te stranke Zorana Milanovića. O prijedlogu se nije glasovalo, već je Milanović tražio od članova da se pojedinačno izjasne o tome.
Odluka na Glavnom odboru
O tom bi prijedlogu Glavni odbor stranke trebao odlučivati u subotu. Za prihvaćanje prijedloga potrebna je obična većina, odnosno 52 od ukupno 103 glasa.
Kako javlja iz Zagreba reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo, od stranačkih pojedinaca neslužbeno se doznaje kako odluka o izbacivanju Linića na Glavnom odboru vjerojatno neće glatko proći.
Istodobno se iz krugova bliskih predsjedniku stranke neslužbeno doznaje da će se, ukoliko Milanovićev prijedlog o isključivanju Linića iz stranke ne prođe, tražiti izvanredni unutarstranački izbori i izbor novog predsjednika.
Zlatko Komadina je, nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, najavio kandidaturu za predsjednika stranke, javlja reporter Al Jazeere.
Predsjednik zagrebačkoga SDP-a i član Predsjedništva te stranke Davor Bernardić izjavio je u srijedu navečer da je glasovao protiv isključenja Linića iz stranke jer, istaknuo je, izbacivanje ili obračun nikome ništa nije dobro donijelo.
“Zato sam bio i protiv izbacivanja Aleksandre Kolarić. Treba naći snagu za zajedništvo, ubrzavanje reformi i da građani počnu živjeti bolje, zbog toga smo tu”, izjavio je Bernardić za Hinu.
Dodao je kako je to jedini način da “realno podignemo ugled SDP-a među biračima”.
‘Nije bilo zloupotrebe’
Iako su Sigurnosno-obavještajna agencija i policija odbacile dio Linićevih optužbi, one da je hrvatski premijer i lider SDP-a Zoran Milanović zlouporabio obavještajni aparat i policiju kako bi se obračunao s njim, malo tko u SDP-u je vjerovao da će Linić zbog toga u ovom trenutku biti isključen iz stranke.
Dio SDP-ovaca neslužbeno je isticao da bi bilo kakvo potezanje pitanja Linićeva isključenja iz SDP-a smijenjenom ministru priskrbilo status žrtve i dodatno oslabilo Milanovićevu poziciju u stranci.
Linić je izjavio ranije u srijedu kako ne zna tko je plasirao priču da ga je SOA pratila jer on to nije spominjao, istaknuvši da ga u tom smislu nije iznenadilo izvješće koje je predstavio predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, koje pokazuje da nije bio pod nadzorom sigurnosnih službi.
“Ne znam odakle je ta priča da je SOA pratila Linića. Ja to nisam nikada rekao, a izvješće me, prema tome, nije iznenadilo i zaista mislim da rade profesionalno svoj posao te nemam što dodati”, rekao je novinarima.
Josipović je prenio u utorak rezultate izvješća SOA-e i izvanrednog nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, prema kojima u sukobu bivšeg ministra Linića i premijera Milanovića sigurnosno-obavještajni sustav nije zlouporabljen.
I načelnik Uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić ustvrdio je da hrvatska policija nije poduzimala nikakve aktivnosti koje bi se mogle svesti pod nadzor bivšeg ministra financija.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nije, pak, želio potvrditi ni opovrgnuti je li Linić bio predmet obrade Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i policije prije konferencije na kojoj je iznio optužbe na Milanovićev račun.
Cvitan: DORH i USKOK rade
Objasnio je da DORH i USKOK rade cijeli niz aktivnosti, o kojima ne mogu javno govoriti, te ponovio da će javnost biti obaviještena o nalazima izvida, odnosno o zaključku je li bilo kaznenih djela o kojima Linić govori.
“Ispitat ćemo sve okolnosti i sve navode o kojima je govorio gospodin Linić”, poručio je Cvitan, ističući kako ne može reći kada će rezultati izvida biti poznati, ali kako se osobno trudi da to bude brzo.
Na konferenciji za medije prošloga je tjedna Linić optužio Milanovića da je štitio privatne interese, obitelj, prijatelje i određene krugove nauštrb državničkih obveza, spominjući navodne poslove uz koje je vezao i ime pripadnika Milanovićeve obitelji.
Linić je rekao da je premijerov konačni obračun s njim počeo 29. siječnja 2014. godine u slučaju “Šegon”, kojeg smatra žrtvenim janjetom.
Ključni je bio “telefonski razgovor u kasne večernje sate, kada je Milanović izričito zahtijevao da smijenim svog pomoćnika Branka Šegona. Nakon odgovora da neću, dok ne dobijem sve dokaze, premijer me optužio da sam kriminalac i lopov”, kazao je Linić.
Obračun se, rekao je, nastavio aferom vezanom uz Spačvu.
Milanoviću su, kazao je Linić, bile potrebne spletke u vezi sa predstečajnom nagodbom tvrtke Spačva kako bi zaštitio članove svoje obitelji, prijatelje i parcijalne interese određenih krugova, a da bi zanemario državničke interese.
Naglasio je da se premijer bavio medijskim splektama kako bi zaštitio privatne interese, čega je posljedica i njegova smjena, te da je zlouporabio položaj i iskoristio određene službe da se obračuna s njim.
Milanović je odbacio isti dan niz teških optužbi koje je na njegov račun smijenjeni ministar financija iznio na konferenciji za novinare u Rijeci.
Milanović odbacio optužbe o zavjeri
“Nisam to stigao gledati… Ono što su mi prenijeli, to je sve neistina. Nažalost, bivši ministar drži se obećanja koje je dao, a to je da će nas blatiti”, rekao je Milanović koji je izrazio žaljenje zbog toga.
Dan kasnije na optužbe bivšeg hrvatskog ministra financija da je zlouporabio sigurnosni aparat kako bi se s njim obračunao, Milanović je kazao kako je takvo što “skoro i teoretski nemoguće”.
Milanović je novinarima kazao kako Hrvatski sabor ima nadležnosti nad radom obavještajnih službi te kako je uvjeren da će, ako mu dođe zahtjev da ispita Linićeve navode, “Sabor to automatski proslijediti i postupiti”.
“Ali, s obzirom da se radi o jako ozbiljnim insinuacijama koje godinama nismo čuli, i to za zlouporabu da bi se pratilo i ugrožavalo čak pripadnike vlastite Vlade, ja moram ovdje, radi građana, radi klime u društvu, reći da je tako nešto skoro teoretski nemoguće, s obzirom da je sustav postavljen tako da se ne može ništa te vrste raditi bez odobrenja Vrhovnog suda, a Vrhovni sud je prilično samostalan. Ukoliko se to radi bez njega, radilo bi se o takvoj zavjeri kakvu uopće ne mogu zamisliti. To jedan čovjek ne može, to ne možemo čak ni predsjednik Republike i ja zajedno, da to poželimo. To javnost mora znati, a ovo drugo neka ide svojim putem”, rekao je Milanović.
Izvor: Al Jazeera i agencije