Na računu Federacije devet puta manje novca nego u RS-u

Nakon što su nezapamćene poplave pogodile mnoge gradove u Bosni i Hercegovini, sa svih strana svijeta, ali i iz same zemlje, mnogi pojedinci i kompanije uplaćuju donacije na račune koje su otvorile vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta.

Do sada je na račun entiteta Federacija Bosne i Hercegovine za podršku poplavljenima uplaćeno mnogo manje novca nego na račun bh. entiteta Republika Srpska, javlja Anadolija.

Na namjenski donatorski račun federalnog Ministarstva finansija, koji je Vlada Federacije otvorila s ciljem pomaganja stradalim u poplavama, do 3. juna ukupno je uplaćeno 507.274 konvertibilne marke (nešto više od 250.000 eura).

S druge strane, na račune Vlade RS-a za poplavama ugrožena područja i stanovništvo do sada je prikupljeno ukupno 4.469.926 KM (blizu 2.250.000 eura), što je gotovo devet puta više nego u Federaciji.

Tako su na računu za posebne namjene Ministarstva finansija RS-a, otvorenom u NLB Razvojnoj banci u Banjoj Luci, fizička i pravna lica uplatila 3.559.948,73 KM (blizu 1,8 miliona eura).

Izvještaj 18. juna

Iz Ministarstva finansija RS-a napominju da je na deviznom računu otvorenom u UniCredit banci prikupljeno ukupno 860.234,25 KM (blizu 430.000 eura).

Također, putem PayPal sistema građani su za poplavama pogođena područja RS-a donirali ukupno 49.743,90 KM (blizu 25.000 eura).

U srijedu je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini predstavila plan aktivnosti procjene šteta i potreba, koje će provoditi zajedno s domaćim vlastima.

Izvještaji, koji će biti objavljeni 18. juna, bit će korišteni za raspodjelu odobrenih sredstava iz evropskih fondova, ali i drugih finansijskih institucija i humanitarnih organizacija.

Podršku izradi relevantnog izvještaja o procjeni šteta nastalih nakon nezapamćenih poplava, osim EU-a, dali su i Ujedinjeni narodi i Svjetska banka.

“Kroz saradnju s vlastima, vidjeli smo da proces oporavka treba sredstva i uvjeren sam da će ono što ćemo uraditi do 18. juna biti kvalitetno. To je vrlo bitno za pomoć koja će kasnije uslijediti“, kazao je specijalni predstavnik EU-a u Bosni i Hercegovini Peter Sorensen.

Procjena ima šest prioritetnih oblasti, a u vrhu su saobraćaj, energetika i stambeno zbrinjavanje.

Posebno će se imati u vidu hitne, kratkoročne i dugoročne finansijske potrebe u procesu obnove zemlje, što je izazovan posao za koji, kako tvrde, imaju punu podršku bh. vlasti.

U pripremi zakonska regulativa

“Pokušat ćemo kompletirati čitavu sliku što je prije moguće, kako bismo znali koje su potrebe. To će biti instrument koji će pomoći – kako međunarodnoj zajednici i donatorima da poduzmu potrebne akcije tako i domaćim vlastima u internom planiranju”, izjavio je Ricardo Zapata, vođa tima EU-a za procjene šteta od poplava u Bosni i Hercegovini.

Osim međunarodnih stručnjaka, u ovom procesu učestvovat će više od 100 predstavnika svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Koordinacijski sastanak s predstavnicima općina i kantona koji su pretrpjeli štete, održan je i u Vladi Federacije.

Na nivou tog bh. entiteta uporedo se priprema i zakonska regulativa koja bi trebala olakšati pomoć i obnovu.

“Pojedine lokalne zajednice već su izvršile preliminarne procjene šteta. S obzirom na njihovu veličinu i milionske iznose štete – s nestrpljenjem se očekuje međunarodni izvještaj, urađen po jedinstvenoj metodologiji, nakon čega bi se stvorili uslovi za početak planske rekonstrukcije”, kazao je Nermin Nikšić, premijer Federacije, o Zakonu o poklanjanje državnog zemljišta za izgradnju.

Izvor: Al Jazeera i agencije