BiH i Crna Gora prve bez graničnih problema
Crna Gora i Bosna i Hercegovina parafirale su ugovor o međudržavnoj granici i očekuje se njegovo ratificiranje nakon čega će postati prve dvije države u regiji koje su riješile taj problem, naslijeđen još iz vremena raspada bivše Jugoslavije.
To su u Sarajevu istakli crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, izvijestila je agencija Hina.
“To je prvi takav ugovor na području država bivše Jugoslavije”, kazao je novinarima Đukanović, izražavajući nadu kako će to biti i poticaj drugim državama da uskoro riješe to pitanje.
Crnogorski premijer boravio je u službenoj posjeti BiH, gdje je razgovarao s Bevandom, a primili su ga i članovi Predsjedništva BiH.
Otvorena pitanja
Između Crne Gore i BiH gotovo i nema otvorenih pitanja, a sporazum o granici je nakon dugogodišnjih pregovora ranije parafiran na nivou stručnih komisija vlada dviju država.
“Naša su dva povjerenstva potpisala ugovor o državnoj granici dugoj nešto više od 600 kilometara. Taj je ugovor parafiran i ide u postupak ratifikacije i nadam se da će to uslijediti uskoro”, kazao je Bevanda, dodajući kako su sva sporna pitanja o graničnoj liniji riješena tokom pregovora koji su trajali nekoliko godina.
Đukanović je međudržavnu saradnju BiH i Crne Gore ocijenio “izuzetnom”, istaknuvši kako je to ujedno dobar poticaj učvršćivanju ukupne regionalne saradnje.
Crnogorski premijer je potvrdio kako njegova zemlja ostaje zainteresirana pomoći BiH koliko to može i u otklanjanju posljedica poplava.
“U okviru vlastitih mogućnosti i u saradnji s drugima, zainteresirani smo pomoći saniranju posljedica elementarnih nepogoda i u BiH, kao i u Srbiji i Hrvatskoj”, kazao je Đukanović.
‘Pravi prijatelj BiH’
Crnogorski premijer istaknuo je, također, kako Crna Gora s posebnom pažnjom prati političke prilike u BiH te kako želi pomoći da ona postane funkcionalna država.
Bevanda je Đukanovića nazvao “pravim prijateljem BiH”, izražavajući zahvalnost Crnoj Gori na brzoj pomoći kada su BiH zadesile katastrofalne poplave.
“U regionalnoj smo suradnji svakako uspjeli i uzajamne odnose karakterizira uvažavanje i poštivanje različitosti”, kazao je Bevanda, dodajući kako je saradnja sa susjedima uvijek najvažnija.
Posebno je istakao važnost ekonomske saradnje kao i zajedničkog djelovanja na gradnji Jadransko-jonske autoceste te naznačio kako postoje “pozitivni signali” potencijalnih investitora. “To je dokaz da taj projekt neće ostati pusti san”, kazao je Bevanda, najavivši i kako će BiH poboljšati već postojeću cestovnu mrežu prema Crnoj Gori.
Đukanović je dodao kako očekuje da će i Evropska unija izdvojiti sredstva za gradnju Jadransko-jonske autoceste. “U posljednje dvije godine imali smo veoma pozitivne signale iz EU-a vezane za projekt Jadransko-jonske autoceste”, ustvrdio je Đukanović.
Dodao je kako je važno istovremeno raditi i na projektu Jadransko-jonskog plinovoda koji će osigurati jeftiniju i sigurniju energetsku opskrbu država regije.
Odšteta žrtvama
Na pitanje o odnosu Crne Gore prema zločinima počinjenim tokom rata, a posebno u odnosu na građane BiH koje su crnogorske vlasti deportirale i predale vlastima bosanskih Srba, Đukanović je odgovorio kako je njegova zemlja “prihvatila greške” počinjene tokom rata.
Prema njegovim riječima, crnogorsko pravosuđe je i na tome radilo, što dokazuju i ranije izrečene pravosnažne presude u nekim od slučajeva ratnih zločina. Podsjetio je kako je porodicama izručenih i ubijenih Crna Gora platila odštetu u iznosu ukupno četiri miliona eura, a dodatnih tri miliona eura uložila je u obnovu sela u Crnoj Gori kako bi se tamo vratili Bošnjaci protjerani tokom rata.
“Vjerujem da je Crna Gora na taj način pokazala zrelost da preuzme svoj dio odgovornosti i da doprinos gradnji povjerenja”, kazao je Đukanović, dodajući kako je kaznena odgovornost za počinitelje zločina pitanje kojim se trebaju baviti pravosudna tijela.
Izvor: Agencije