Crna Gora neće dobiti poziv za ulazak u NATO
Crna Gora neće dobiti poziv za ulazak u NATO na predstojećem samitu u Velsu, potvrdio Anders Fogh Rassmusen.
Predstojeći samit NATO saveza, početkom septembra ove godine, neće dijeliti pozivnice za članstvo. Tako ni Podgorici. Članice Alijanse odlučiće najkasnije do kraja naredne godine da li Crna Gora ispunjava uslove da bude pozvana u savez. Generalni sekretar NATO-a rekao je na sastanku u Bruxellesu da vrata saveza ostaju otvorena i za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Gruziju, ali da i te zemlje imaju još posla.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u srijedu u Bruxellesu da bi Crna Gora za, otprilike, godinu dana mogla dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u ako ispuni postavljene uvjete.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a okupili su se u Bruxellesu na dvodnevnom posljednjem ministarskom sastanku prije summita početkom rujna u Walesu.
U utorak tijekom radne večere na dnevnom redu se raspravljalo o mogućnostima proširenja Saveza, odnosno o politici otvorenih vrata.
Pusić: Zagovarali smo napredak susjeda
“Hrvatska je naročito zagovorala napredak naših susjeda, ne samo neposrednih nego i drugih zemalja u regiji jer smatramo da to pridonosi stabiliziranju cijele regije. Očekujemo da će na summitu NATO-a Crna Gora ostvariti znatan napredak, odnosno da će dobiti na neki način uvjetnu pozivnicu s odmakom od otprilike godinu dana nakon summita ako tada bude ispunjavala sve uvjete”, rekla je ministrica Pusić, kako prenosi Hina.
Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, ona još nije ispunila uvjet, a to je rješavanje pitanja vojne imovine, ali bi moglo doći do nekih pozitivnih pomaka u smislu aktiviranja Akcijskog plana za članstvo u razdoblju nakon izbora u toj zemlji.
Makedonija praktički ispunjava sve uvjete, ali je blokirana zbog spora o imenu s Grčkom, kaže hrvatska ministrica.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je prije početka sastanka u srijedu da vrata Saveza ostaju otvorena i da treće zemlje ne mogu imati veto na proširenje Saveza, aludirajući na stajalište Rusije oko približavanja Gruzije NATO-u.
Odluka o Crnoj Gori do kraja 2015.
“Želim biti jasan: vrata NATO-a ostaju otvorena i nijedna treća zemlja nema veto na proširenje NATO-a”, rekao je Rasmussen.
Dužnosnici NATO-a objavili su u srijedu da Alijansa neće na predstojećem summitu u Velikoj Britaniji donijeti službenu odluku o članstvu Gruzije, a odluku o primanju Crne Gore odgodit će za iduću godinu.
Članice Sjevernoatlantskog saveza načelno su se dogovorile da će Gruziji ponuditi značajan paket suradnje, koji će joj “pomoći u približavanju NATO-u”, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na sastanku ministara vanjskih poslova Saveza, prenosi Hina.
To je manje u odnosu na pozivnicu za Akcijski plan za članstvo, formalni korak prema priključenju kojem se Gruzija nadala.
Očekivanja Crne Gore da će na rujanskom sastanku na vrhu biti pozvana u NATO su, također, pala u vodu.
“Vezano za Crnu Goru, otvorit ćemo izravne i konkretne razgovore i najkasnije do kraja 2015. godine procijeniti hoćemo li pozvati Crnu Goru”, rekao je Rasmussen.
Oprez zbog sukoba s Rusijom
Pitanje jamstva Gruziji da će jednom postati članica Saveza podijelilo je zemlje članice na summitu u Bukureštu 2008. godine.
Rusija je nekoliko mjeseci poslije povela petodnevni rat s Gruzijom, a potom priznala neovisnost dviju odmetnutih gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije.
To je izazvalo oprez brojnih članica NATO-a jer bi to značilo da bi Savez bio obvezan braniti Gruziju u slučaju novoga rata s Rusijom.
U vrijeme napetih odnosa između NATO-a i Moskve zbog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima, poziv Gruziji u Akcijski plan za članstvo te bi odnose dodatno zakomplicirao.
Ministri okupljeni u Bruxellesu odobrili su niz mjera za pomoć Ukrajini da ojača svoje odbrambene kapacitete putem formiranja specijalnih fondova.
Anders Fogh Rasmussen izjavio je novinarima na margini skupa ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu da “ne vidi promjenu” u stavu Rusije prema ukrajinskoj krizi i da Alijansa produžava prekid suradnje s Moskvom.
Rasmussen: Ništa od saradnje s Rusijom
“Produžavamo prekid praktične suradnje s Rusijom koji smo uveli u travnju nakon što je Rusija pripojila ukrajinski poluotok Krim, ali ostavljamo otvorene puteve diplomatskom dijalogu.”
“Ne možemo imati normalne odnose jer je Rusija prekršila pravila i narušila povjerenje”, precizirao je.
Rasmussen je precizirao da NATO traži od Rusije da “učini četiri stvari”: “poduzme realne i učinkovite mjere” da zaustavi destabiliziranje Ukrajine, “stvori uvjete” za promjenu mirovnog plana, “ukine podršku naoružanim separatističkim grupama” i “prekine prebacivanje oružja i boraca” preko granice, prenosi Fena.
Ministri okupljeni u Bruxellesu odobrili su niz mjera za pomoć Ukrajini da ojača svoje obrambene kapacitete putem formiranja specijalnih fondova.
U srijedu, drugi dan sastanka ministri će se posvetiti pripremama za summit u Walesu. Razgovarat će o mjerama za jačanje kolektivne obrane s obzirom na promijenjenu sigurnosnu situaciju u Europi zbog ruske agresije na Ukrajinu. Razgovorat će se i o odnosima s Rusijom.
Predviđen je i sastanak s partnerskim zemljama, to jest sa zemljama izvan Saveza koje sudjeluju u misiji NATO-a u Afganistanu.
Izvor: Al Jazeera i agencije