Građani RS-a sami obnavljaju domove
Privredna komora Republike Srpske je dostavila Ministarstvu finansija RS-a prijedlog Liste privrednih subjekata koji će učestvovati u vaučer-modelu za pomoć stanovništvu u poplavljenim područjima.
Akti o uslovima i načinima korištenja sredstava prioritetne pomoći još nisu usvojeni, tako da će prava i obaveze privrednih društava i Fonda solidarnosti RS-a biti utvrđeni ugovorom koji će privrednici potpisati sa Fondom.
Parlament FBiH bez dogovoraPrekinuta je vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj su se razmatrali zakoni za pomoć stradalim područjima u nedavnim poplavama.
Za Prijedlog zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom nisu imali potrebnu većinu.
Datum nastavka sjednice nije određen, a zakoni su vraćeni Vladi FBiH na regulisanje amandmana.
U saopštenju Privredne komore kažu kako je učešće u vaučer-modelu otvoreno za sva domaća privredna društva i predlažu da se u idućim danima ostavi mogućnost za dopunu ove liste, jer prijave još stižu.
Prijavljeno je 150 privrednih društava koja se bave proizvodnjom i prometom građevinskog i materijala za instalacije, namještaja i tehničkih uređaja.
Novčana pomoć stanovništvu u vrijednosti blizu 2.500 eura je namijenjena za kupovinu materijalnih sredstava za normalizaciju života, kao i plaćanje komunalnih usluga, te kreditnih obaveza.
Fond raspolaže podatkom od 30.000 kućanstava kojima je potrebna pomoć za sanaciju stambenog prostora.
Kartice za pomoć će biti na raspolaganju građanima nakon stupanja na snagu registra štete.
Dobojlije ne čekaju pomoć
Međutim, mnogi su već počeli obnovu vlastitim novcem, kako bi se što prije vratili kućama, javlja reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.
Dobojlija Senad Hadžimujagić počeo je sa obnovom stana. Kaže da je trenutno u smještaju koji su mu komšije omogućile, ali želi što prije u svoj dom.
“Trenutno udaramo glazuru, jer to je jedino moguće u ovom trenutku uraditi, jer zidovi su, kako vidite, još mokri, pa dok se suši glazura, čekat ćemo da se suše i zidovi”, kaže Hadžimujagić.
Donatorska konferencijaDonatorska konferencija za otklanjanje posljedica poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini bit će održana na ministarskom nivou u Briselu, 16. jula.
Francuski ambasador, čija je zemlja organizator, uporedo sa Slovenijom, naglasio je kako je potrebno što prije završiti Izvještaj o procjeni štete.
Regionalni karakter konferencije, dodao je, simbolički je značajan zbog privlačenja donatora.
Evropski komesar za proširenje Štefan Fule kazao je kako se EU solidarilizira sa stanovništvom iz poplavama pogođenih područja, te da će upotrijebiti sve raspoložive instrumente kako bi im pomogli.
Do sada je, kaže, uložio gotovo 500 eura u kupovinu materijala. Čuo je da je entitetska Vlada obećala pomoć od 2.500 eura. Dolazila je i komisija i popisala štetu, ali Hadžimujagić kaže da taj iznos pokriva tek polovinu troškova za njegov stan.
“Čuo sam za te vaučere. Pa sad… Ne znam šta bih vam rekao. Da li će od toga išta biti, vidjećemo,” rekao je Hadžimujagić.
Novac entitetske Vlade nije čekao ni Senad Bašić. Nabavlja materijal i ugovara majstore za obnovu stana svojih punca i punice. Oni su trenutno u iznajmljenom stanu. A u njihovom, još se izvode grubi građevinski radovi. Senad kaže da će biti potrebno još uraditi instalacije, podove, pločice i stolariju.
“A ti zanatski, građevinski radovi od stolarije, struje, vode, grijanja, oni su jako skupi, tako da tih pet hiljada možda bi došlo jedna petina ili šestina od ukupne građevinske štete. Ne od imovine, koja je uništena, ostala,” kaže Bašić.
Iz Vlade su pojasnili da će kartice biti podijeljene na osnovu podataka koje pošalju opštine i gradovi u kojima je bilo poplava.
Procjenjuju da će ih dobiti 30.000 domaćinstava. Za to će im trebati blizu 75 miliona eura. Kartice će imati rok važenja godinu dana.
S tim karticama građani će moći da kupuju građevinski materijal, namještaj, bijelu tehniku, ali samo u firmama, koje dospiju na spisak entitetske Privredne komore.
U Vladi su pojasnili da će opštine i gradovi odgovarati za tačnost podataka o poplavljenim domaćinstvima.
”Centar Doboja već je prilično uređen, ali podatke o pričinjenoj šteti i poplavljenim domaćinstvima još se utvrđuju. U Gradskoj upravi su nam rekli da bi taj posao trebalo da bude završen do kraja ove sedmice. To je i jedan od uslova da bi građani, koji su pretrpjeli štetu u poplavama, mogli da dobiju elektronske kartice”, javlja Smiljanić.
Izvor: Al Jazeera