Crna Gora: Sankcije zamjeniku ruskog premijera

Crnogorska Vlada pridružila se zaključcima Vijeća Evropske unije, kojima je za ukupno 53 ruska i ukrajinska državljanina zabranjen ulazak u zemlje EU-a i raspolaganje sredstvima, uključujući i one sa početka sukoba, okrivljene za nasilje u Kijevu, počev od bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča i osoba iz njegovog okruženja.

Za 33 osobe sankcije su uvedene zbog narušavanje integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine. Prema tom osnovu, Vlada u Podgorici je posljednjom odlukom obuhvatila 12 ukrajinskih i ruskih državljana, podsjeća podgorički dnevnik Vijesti.

Među njima su osobe bliske predsjedniku Vladimiru Putinu, poput Dmitrija Rogozina, zamjenika ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, predsjednice ruskog Savjeta Federacije Valentine Matvijenko, koja važi za najmoćniju ženu Rusije, Putinovog savjetnika Sergeja Glazjeva, predsjednika Dume Sergeja Jevgeneviča i drugih.

Međutim, Vlada još nije podržala posljednju odluku Vijeća EU-a, donesenu 28. aprila, kojom je lista sankcioniranih osoba proširena za 15 imena.

Sankcije stvar izbora

Šef Delegacije EU-a u Podgorici Mitja Drobnič kazao je kako Crna Gora nije morala da podrži sankcije koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog dešavanja u Ukrajini, navodi podgorički list Pobjeda.

Upitan bi li Crna Gora trpjela neke posljedice u slučaju da se nije priključila mjerama EU-a kada je ukrajinsko pitanje bilo na dnevnom redu, što je uključivalo i neke mjere prema Rusiji, Drobnič je kazao kako ne postoji obaveza da se država kandidat pridružuje svim akcijama i političkim stavovima Unije.

“Ali nekako se podrazumijeva da, kada se pregovara o punopravnom članstvu, objedinjujemo i svoje poglede na svjetska pitanja. U formalnom smislu ne postoje obaveze i bilo je u prošlosti situacija kada se države kandidati nisu pridružile nekim odlukama EU-a”, rekao je Drobnič novinarima nakon okruglog stola “Proširenje EU-a kao uspješna priča”.

Kazao je kako “formalno ne bi bilo nikakvih problema i svaka država u situaciji u kojoj je Crna Gora ima pravo da se ne složi”.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu da su i unutar EU-a pogledi različiti.

“Možda ne u svim pitanjima, i odluke EU-a nastaju kao rezultat kompromisa i dogovora, i u njima će učestvovati i Crna Gora kada postane punopravna članica, a u vremenu prije toga ima pravo da ne podrži neke odluke”, zaključio je Drobnič.

Izvor: Agencije