Boljkovac oslobođen optužbi za zločin iz 1945.

Prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac (94) u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravosnažno oslobođen optužbi da je je u maju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio hapšenje i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.

Boljkovac, koji je zbog godina i lošeg zdravstvenog stanja otežano pratio i posljednju raspravu, u četvrtak se nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugog svjetskog rata, koju je objavio sudija Tomislav Juriša.

U obrazloženju presude, sudija je utvrdio da je riječ o zločinu sistema, a ne samovolji pojedinca, tim više što ni nijedan dokument ili svjedok nije potkrijepio tvrdnju o Boljkovcu kao nalogodavcu.

‘Ne podleći javnosti’

Ističući da je Boljkovac “prvi, a vjerojatno i jedini” pripadnik partizanskog pokreta optužen za ratni zločin, sudija je kazao kako bi bilo nepravedno da svi komunistički zločini padnu na njegova pleća.

Sud je imao zadaću ne podleći raspoloženju u javnosti jer bi to bilo nedopustivo u demokratskoj državi, kazao je Juriša.

Ustvrdio je da Boljkovac kao šef kotarske OZNA-e, s obzirom na hijerarhiju, nije mogao narediti likvidacije niti ih provesti jer je u vrijeme zločina bio na lječenju.

No, prema njegovim riječima, nesporno je da je zločin počinjen i da su pripadnici OZNA-e ispitivali zarobljenike koji su uhapšeni brzo nakon ulaska partizana u Dugu Resu, što je bilo unaprijed pripremljeno.

Žrtve su, kazao je sudija, očito bile od značaja za OZNA-u, čije je djelovanje bilo usmjereno na čišćenje političkih i klasnih neprijatelja. Žrtve nisu bili vojnici NDH-a, već viđeniji građani i privrednici.

“Likvidacija žrtava je bila politička odluka. Radi se o zločinu sustava, a ne pojedinaca ili samovolji oficira OZNA-e”, rekao je sudija.

Dodao je da je partizanska borba osim antifišističke bila i komunističko-boljševička iz čega su proizišli zločini koji su je do određene mjere kompromitovali.

Naredba za likvidacije, rekao je sudija, nije bila kreirana na nivou kotarske OZNA-e, a zločin je moglo narediti više osoba, među njima i Vlado Novaković, koji je bio načelnik na okružnom nivou.

“Iako postoji stupanj sumnje da je naredbu mogao izdati i Boljkovac, ona je dovoljna za optužnicu, ali ne i za osuđujuću presudu”, zaključio je Sud.

Tužiteljica Gordana Križanić kazala je da i dalje smatra kako imaju dovoljno dokaza da je Boljkovac odgovoran za zločin, pa je najavila žalbu na nepravosnažnu presudu.

Boljkovčev advokat Anto Nobilo kazao je da ostaje gorčina jer do tog slučaja nije smjelo doći.

“Do ovoga nikad ne bi došlo da nije jedan ministar unutarnjih poslova poželio biti šef oporbeno desne stranke i onda organizirao teško naoružane maskirane specijalce uz pratnju novinara za hapšenje starog čovjeka”, kazao je Nobilo nakon objave presude.

Smatra da protiv njegovog klijenta na početku, a ni na kraju postupka nije postojao nijedan kvalitetan dokaz.

“Postavlja se pitanje do kada će u Hrvatskoj netko zloupotrebljavati svoje zakonske ovlasti da bi ostvario političke ciljeve. Drugo pitanje je tko će i kad početi progoniti progonitelje koji namjerno krše zakon kako bi ostvarali svoje političke ciljeve”, kazao je Nobilo.

Većina osumnjičenih umrla 

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. maja do sredine juna 1945, protivno propisima međunarodnog ratnog prava, zapovijedio hapšenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su sarađivali s ustaškim vlastima.

Nakon podizanja optužnice u septembru prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pažnja s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka OZNA nije bila nadležna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.

U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno tridesetak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.

Izvor: Agencije