Hrvatskim apotekarima dio poslova ljekara

Hrvatski ljekarnici uskoro bi trebali preuzeti dio poslova u zdravstvu. Tako će se, smatraju u Zavodu za zdravstveno osiguranje, smanjiti pritisak na liječnike, redovi u čekaonicama, ali i troškovi.

I dok ljekarnici žele dodatne poslove i sigurnu zaradu, liječnici smatraju da oni za to nisu kompetentni te da to nije u interesu pacijenata.

Kad gospođa Marija zakašlje, pomoć ne traži odmah od liječnika, nego od ljekarnika. I pomoć stiže.

Marijan, pak, u ljekarni mjeri tlak.

Liječnici: Interesi industrije

Upravo o doziranju terapije Marijan se, kaže, često savjetuje s ljekarnikom.

“Mi smo mladi, trošimo dosta lijekova, čovjek se više ni ne snalazi sam, pa onda mora pitati”, kaže Marijan iz Zagreba.

Savjetovanje pacijenata, osobito kroničnih, uskoro bi trebalo postati dio standardnih poslova ljekarnika, za što bi ih država i plaćala.

Trebali bi na sebe preuzeti i druge jednostavnije poslove – od mjerenja tlaka do mjerenja šećera u krvi, kao i savjetovanje o prehrani, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

“Mi svakako ne bismo zadirali u liječničku domenu, dijagnostiku, mi tu nismo stručni, mi smo stručni za lijekove i za dodatke prehrani, gdje mislim da možemo kvalitetno pratiti pacijenta”, pojašnjava Martina Šepetavc iz Ljekarne Farmacia.

Liječnici se s tim ne slažu.

“Ja mislim da se u ime pacijenata, preko leđa pacijenata, prelamaju drugi interesi. To su interesi farmaceutske industrije i krupnog kapitala. Temeljni je nedostatak kompetencija i vještina kada su u pitanju ljekarnici”, smatra Ivica Babić iz Hrvatskog sindikata liječnika.

Iskustva iz EU-a

Međutim, u Zavodu za zdravstveno osiguranje kažu da će promjena biti. Traje ugovaranje novih poslova s Hrvatskom ljekarničkom komorom.

“Ljekarnicima definitivno treba promjena uloge, jer oni su danas trgovci koji prebacuju lijekove s police na tezgu, a oni sa svojim školovanjem mogu puno više. Krenuli smo u to iz pozicije da su naši liječnici značajno opterećeni, a ovo su poslovi koji pomažu u procesu liječenja”, objašnjava Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

“Istraživanja koja su napravljena u Europskoj uniji dokazuju da upravo intervencije ljekarnika smanjuju teret na cijeli zdravstveni sustav za 25 posto, što bi značilo da bi u konačnici u nekom dugoročnom planu imali novaca za neke druge stvari”, kaže Tihana Govorčinović iz Hrvatske ljekarničke komore.

Hrvatsko zdravstvo novca nema. Trenutačni dug države prema ljekarnama za izdane lijekove iznosi više od 260 milijuna eura. Ali, već u lipnju dio hrvatskih ljekarni ući će u pilot-projekt i preuzeti dodatne poslove. Nadaju se da će im oni biti na vrijeme plaćeni.

Izvor: Al Jazeera