Spor o imenu ne sprečava robnu razmjenu
Grčko-makedonski spor oko imena Makedonije među glavnim je temama predizborne kampanje drugog kruga predsjedničkih izbora ove države. Problemi su počeli gotovo uporedo sa stjecanjem nezavisnosti 1991. godine.
Makedonija je 1993. godine postala članica Ujedinjenih naroda, no zbog grčkog protivljenja koristi se ime Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, do rješenja spora. Već sljedeće godine, Grčka uvodi ekonomske sankcije prema sjevernom susjedu.
Odnosi se formaliziraju Privremenim sporazumom iz 1995. godine, kada Makedonija mijenja svoju državnu zastavu i u Ustav unosi da nema teritorijalnih pretenzija prema susjedima. Grčka zauzvrat kaže da će prestati s blokadom Makedonije u međunarodnim organizacijama.
No, 13 godina kasnije Grčka sprečava poziv Makedoniji za članstvo u NATO-u u Bukureštu. Nekoliko mjeseci kasnije Makedonija tuži Grčku Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Nakon tri godine, ova sud je odlučio da je grčka odluka o blokadi Makedonije u NATO-u nepravedna. Međutim, presuda nije obavezujuća, nego savjetodavna.
To nije zaustavilo ekonomsku saradnju dviju država, pa je lani ostvareno blizu 660 miliona eura robne razmjene.
Grčka slastičarna u centru Skoplja
U ulici Makedonija, u centru Skoplja, uspješno radi grčka slastičarna Zoomserie. Prijatelji se tu sreću, razgovaraju, opuštaju uz kafu. Vlasnik Panos Giotas je počeo biznis prije osam mjeseci, a očekuje da u ljeto poveća profit zbog lijepog vremena i turista koji dolaze. Skuplja prva iskustva poslovanja u Makedoniji.
“Imao sam mogućnost registrirati firmu za jedan dan iz ureda moga računovođe. Izbjegli smo puno birokratije. S druge strane, imam veliki problem zbog različitih zakona Evropske unije i ovdašnje državne regulative. Na granici ima puno birokratije i to nas sprečava da radimo“, govori Giotas.
On se dobro snalazi u poslu pomoću konsultanata i računovođa. Zadovoljno kaže da je zatekao bolju situaciju nego što je očekivao. O otvorenom političkom pitanju između Makedonije i Grčke kaže da, kao građanin, smatra da bi bilo dobro da se što prije riješi.
“Ako dvije susjedne države imaju dobre odnose, to je prirodni interes za njih. To je činjenica. Vjerujem da su odnosi između dvije države odlični, vidim kako se ljudi odnose prema meni i ja prema njima – nema problema. Mislim da se sva politička pitanja trebaju riješiti za dobrobit svih”, kaže Giotas.
Nacionalna banka Grčke je 2001. godine kupila domaću Stopansku banku. Poslovali su s profitom i u vrijeme kad je njihova centrala u Atini imala velike finansijske probleme. Direktor banke Diomidis Nikoletopoulos ocjenjuje dobrom atmosferu za investiranje u Makedoniji.
Velike mogućnosti za sve
“Niski su porezi, niska cijena rada za kompanije i bankarski sistem koji podržava te kompanije”, dodaje i kaže da postoje snažne veze među ljudima iz dvije države.
Nekoliko hiljada građana na dnevnoj osnovi prelaze granice zbog trgovine ili turizma. Nikoletopoulos smatra da će se pozitivni trend grčkog izlaska iz krize intenzivirati.
“Tu postoje velike mogućnosti za sve nas, blizina, isti mentalitet, vjekovni odnosi bez razlike na druga pitanja između zemalja. Ne može se saradnja ljudi spriječiti”, ističe bankar.
Reporterka Al Jazeere Milka Smilevska javlja iz Skoplja kako je robna razmjena između Makedonije i Grčke prošle godine iznosila 660 miliona eura.
“Makedonija u regionu tradicionalno najviše trguje s južnim susedom. U zemlji radi oko 250 firmi s grčkim kapitalom, koje zapošljavaju oko 20.000 radnika”, javlja Smilevska.
Izvor: Al Jazeera