Makedonci žele učvrstiti suživot

Popis stanovništva političko je pitanje već dvanaest godina u Makedoniji. Prema posljednjem iz 2002. godine, u ovoj državi živi nešto više od dva miliona stanovnika.

Većina su etnički Makedonci, više od 25 posto Albanci, 3,85 posto Turci, nešto manje od tri posto Romi, i 1,78 posto Srbi.

Novi popis 2011. propao je nekoliko dana prije završetka zbog, kako je objašnjeno, nepremostivih razlika o metodologiji popisivanja.

Stranke na vlasti, makedonska VMRO-DPMNE i albanska DUI, sukobile su se tada zbog načina na koji su popisivani građani koji žive izvan države.

Dok je popis u Makedoniji političko pitanje, na terenu, posebno u multietničkim sredinama, građani pokušavaju učvrstiti suživot.

Novinarka Al Jazeere Milka Smilevska posjetila je okolicu Tetova, jedno od pogođenih područja tokom oružanog sukoba 2001. godine.

Slatino i Lešok – dva sela jedno do drugog u blizini Tetova, na sjeverozapadu Makedonije. U jednom žive Albanci, u drugom Makedonci. Prijateljske odnose i poštovanje, stanovnici ovih sela ističu kao vrijednosti koju treba čuvati.

„Političari dijele narod zato što je to u njihovom interesu, ali mi ovdje trebamo živjeti! Niko nikoga nema prava da juri, svi smo ljudi od krvi“, kaže stanovnik Slatina Asam Mesini.

Srušeni manastir

Njihov život u slozi, kaže penzioner Ivan Atanasovski, primjer je za napredak države.

„Što je najvažnije, pomažemo jedni drugima. Ako mi zatreba nešto, pozovem prijatelja Albanca da mi pomogne i on dolazi bez predrasuda, ili ako njima treba moja pomoć, ja idem kod njih“, ističe.

Novinarka Al Jazeere Smilevska podsjeća kako je ova regija prošla kroz veoma težak period.

„U konfliktu 2001. godine, albanski pobunjenici su digli u vazduh Lešočki manastir. Dve godine kasnije počela je rekonstrukcija manastira, koja je završena 2005.“, dodaje.

Lokalna televizija Alsat emitira program na albanskom i makedonskom jeziku. I na ovaj način se potiče međusobno razumijevanje, jer zbog jezičnih razlika, često jednostavna, životna pitanja postaju problemi.

Glavni urednik televizije Muhamed Zekiri smatra da je jedan od najvećih izazova za budućnost države pitanje podijeljenih škola.

„Polazeći od sistema obrazovanja, tamo treba da se djeca miješaju i da uče jedni sa drugima. Defekt počinje u obrazovnom sistemu, pa nadalje. I ja mislim da, nažalost, političari namjerno zanemaruju segment obrazovanja i tako mi živimo jedni pored drugih, a ne živimo zajedno“, ističe Zekiri.

Tačke spajanja

U kampanjama se političari obraćaju etničkim zajednicama kojima pripadaju. Iz vladajuće albanske partije DUI govore o marginalizaciji glasova Albanaca za izbor predsjednika, dok je trećina njih emigrirala zbog nezaposlenosti.

„Mi ne možemo stajati po strani i gledati kako se gazi dostojanstvo albanskog glasa, prebacujući ga od jednog u drugi makedonski politički blok. Albanci su državotvorni narod u ovoj zemlji i njihova volja mora biti odlučujuća u izboru predsjednika države“, kategoričan je glasnogovornik DUI-ja Bujar Osmani.

S druge strane, vladajuća makedonska partija VMRO-DPMNE poziva građane da im daju podršku za većinu u Parlamentu koja će dati prednost makedonskoj zajednici.

„Prvi projekt u programu DUI-ja je dvojezičnost cijele teritorije. To nije pravilno i nije odraz realnosti u Makedoniji, niti je dio Okvirnog ugovora. Zato tražimo 62 poslanička mjesta u parlamentu“, kaže predsjednik stranke Nikola Gruevski.

I dok političari insistiraju da istaknu razlike i ono što građane razdvaja, stanovnici sela Lešok i Slatino nastavljaju zajedno u miru tražeći tačke spajanja u njihovim životima.

Izvor: Al Jazeera