Prosvjetari: Nepromišljene reforme u Makedoniji

Ulaganje u obrazovanje put je do kvalitetnih radnika, koji može pozitivno utjecati na privredni rast države. Makedonija rijetko sudjeluje u međunarodnim testiranjima znanja učenika.

Prvi i jedini put na PISA testu, koji organizira OSCE, sudjelovala je 2000. godine. Makedonija je bila na 30. mestu u konkurenciji 35 država. U PIRLS testiranju iz 2006. godine zauzela je 39. mesto, a sudjelovalo je 45 zemalja.

Poslednji dostupni podaci Zavoda za statistiku govore da Skoplje na obrazovanje troši nešto više od tri posto bruto društvenog proizvoda zemlje. Zemlje Evropske unije ulažu pet posto BDP-a.

Prvačićima iz Tetova, koje je posjetila ekipa Al Jazeere, malo treba da bi zavoljeli školu. Bojice, papir, dobro društvo i školski čas je savršen.

Prosvjetari: Nepromišljene reforme

Neke njihove starije kolege, gimnazijalci, nisu tako bezbrižne. Mnogi bi rekli da nemaju problem, jer nemaju ni školu. Zbog katastrofalnih uvjeta, bili su primorani gimnaziju izučavati u zgradi osnovne škole.

“Glavna gimnazija nema kapaciteta da nas sve smjesti i onda smo imali neko privremeno rješenje. Međutim, nisu nam našli konačno rješenje već deset godina”, kaže Stojanče Kirovski, gimnazijalac iz Tetova.

“To nije fer, zato što bi gimnazija trebala predstavljati sliku budućnosti Makedonije. Trebali bi učiti u dostojanstvenim uvjetima, da bismo postigli bolje rezultate”, smatra gimnazijalac Kristijan Siljanovski.

Ovo nije usamljen primjer u Makedoniji. Zato ni prosvjetari nisu zadovoljni. Kažu da im se nameću nepromišljene reforme, prije svega državno eksterno testiranje.

I dok nastavnici tvrde kako je riječ o zastrašivanju, Vlada smatra da se tako diže kvalitet nastave. Ako eksterno testiranje učenika ne pokaže istu ocjenu kao i nastavnik, smanjuje im se ionako mala plata od 300 eura.

“Izuzima se usmena provjera. Izuzimaju se pismeni zadaci, kreativnost učenika, sve to nekako pada u vodu”, objašnjava prosvjetna radnica Ibadeta Beqiri.

Obrazovanje je jedan od glavnih aduta za predizbornu kampanju – i za opoziciju, i za vlast. Prvi najavljuju ukidanje državnog eksternog testiranja. Vlast obećava nove mjere, a za loš rezultat makedonskih učenika na međunarodnim testovima nisu zabrinuti.

Jednačina s mnogo nepoznanica

“Niti jedan rezultat, nijedna klasifikacija znanja naših učenika neće nas demotivirati. Mi smo svjesni da sistem obrazovanja u Makedoniji mora kontinuirano prolaziti kroz reforme kako bismo postigli nivo kvalitetnog obrazovanja kao što je u zapadnim zemljama”, kaže makedonski ministar obrazovanja Spiro Ristovski.

Jednačina s mnogo nepoznanica – tako bi mnogi opisali obrazovanje u Makedoniji, a rješenje da je u rukama Vlade.

“Država daje 3,5 posto BDP-a, iako se vlast hvali kako daje više od šest posto, što je mnogo više i od EU-a. Ipak, država daje isto sredstava kao i prije, jer se neracionalno troši novac na nove institucije, kao što su veći državni univerziteti s raznim studijskim programima, zatim projekti koji nisu dobro osmišljeni i koji se zasnivaju na strategiji koja nije dugoročna”, kaže bivši makedonski ministar obrazovanja Nenad Novkovski.

“I pored ovakvih pokazatelja, Makedonija ima veliki suficit u izvozu obrazovane radne snage. Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko je mladih posljednjih godina napustilo svoju zemlju. Nevladin sektor procenjuje da trenutno blizu polovine srednjoškolaca i studenata svoju budućnost vidi van Makedonije”, izvještava iz Skoplja reporter Al Jazeere Stefan Goranović.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO