Sir za bosansku pitu u BiH uvoze iz EU-a

Bosna i Hercegovina nije dobila dozvolu da mlijeko i mliječne proizvode izvozi u zemlje Evropske unije, a umjesto toga od Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske komisije, tzv. FVO inspekcije, dobila je niz zamjerki koje mora ispraviti. Za proizvođače mlijeka, koji od ulaska Hrvatske u EU bilježe velike gubitke, rješavanje tih pitanja je prioritet.

Ipak, mljekara “Milkos” ima potrebno rješenje za izvoz na tržište EU-a, pa kvalitet mlijeka provjerava u svojoj laboratoriji, nakon čega ga kantonalni veterinarski inspektor šalje na dalju provjeru.

“Međutim, država Bosna i Hercegovina, koja je bila predmet kontrole dolaskom FVO inspekcije, nije, kao mi prerađivači, ispunila te uslove. To znači da mi od 1. jula prošle godine ne izvozimo mlijeko, a Hrvatska je bila najveće izvozno tržište za Bosnu i Hercegovinu”, žali se Adin Fakić, direktor mljekare “Milkos”, dodajući kako su zbog toga prošle godine zabilježili gubitak veći od milion eura.

Problemi s EU-om

Do ulaska Hrvatske u EU, iz Bosne i Hercegovine u tu zemlju godišnje se izvozilo blizu 40 miliona litara mlijeka, što je četvrtina od ukupno proizvedene količine.

“Zbog zabrane izvoza mleka i mlečnih proizvoda, ispaštaće i drugi proizvođači. Tako, naprimer, da bi se [pite] sirnice našle na tržištu EU-a, njihov glavni sastojak sir mora najpre biti uvezen iz neke od zemalja EU-a”, javlja iz Sarajeva Al Jazeerina reporterka Nataša Krstin, dodajući kako sve to usporava i poskupljuje proizvodnju.

U sarajevskom Klasu sirnice više ne prave svakodnevno, nego kada pristigne naručeni sir iz EU-a, koji je znatno skuplji od domaćeg. Razliku u cijeni pokrivaju sami, kako bi na tržištu ostali konkurentni.

“Zadatak nas proizvođača je da proizvodimo kvalitetno, da razvijamo brendove, da budemo cjenovno povoljni i da možemo konkurirati ostalima na tržištu, bilo gdje – ovdje ili u svijetu. Zadatak države je da stvori okvirne uvjete koji će omogućiti ravnopravnu i fer tržišnu utakmicu”, kaže Adis Hasaković, glasnogovornik AS Groupa.

U Klasu, ipak, tvrde kako država to u ovom slučaju nije uradila.

Upitan sistem kontrole

Najveći problem i dalje je sistem kontrole, utvrdila je FVO inspekcija, koja traži da centralno državno tijelo, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, koordinira rad entitetskih inspekcija, koje će nadzirati lokalne, a koje će opet kontrolirati farmere i proizvođače mlijeka.

“Nemamo dokaza da to mlijeko uistinu ispunjava kriterije EU-a. Vjerujem da mlijeko u Bosni i Hercegovini nije ništa lošije od bilo koje zemlje u EU. Međutim, moramo to dokazati i laboratorijski. Osim toga, mora se znati i ko je nadležan, odnosno, ko odgovara ako mlijeko nije usklađeno. Ako nema nekoga ko odgovara za to mlijeko, naravno da niko ne vjeruje na lijepu riječ”, kaže Pavo Radić iz Ureda za veterinarstvo.

Dobar dio posla su već uradili, kažu u tom uredu te najavljuju kako će do kraja aprila Evropskoj komisiji poslati plan za rješavanje problema. Ako svi budu radili svoj posao, taj plan bi mogli ostvariti do oktobra, kaže Radić, a tome se nadaju i mljekari, jer bi se uskoro mogli suočiti s viškom mlijeka koje nemaju gdje plasirati. U suprotnom, osim zemalja CEFTA-e, kao opcija im ostaju još tržišta Turske i zemalja Perzijskog zaljeva.

Izvor: Al Jazeera