Zagađivačima u Makedoniji novi ekološki rok
Iako je istekao rok koji je Vlada Makedonije dala najvećim zagađivačima životne sredine za ispunjenje ekoloških standarda, kabinet premijera Nikole Gruevskog donio je odluku o produženja roka do kraja oktobra.
Budući da su termoelektrane objekti od javnog interesa, imat će još tri godine da investiraju u zaštitu okoline.
Jedna od fabrika, za koju aktivisti za zaštitu životne sredine upozoravaju da više od pet decenija zagađuje tetovsku regiju, jest Jugohrom. Aktivisti kažu da je najgore zimi, a kada su u decembru organizirali proteste, koncentracije štetnih materija su bile 20 puta veće od dozvoljenih.
“Te PIEM 10 čestice, koje ispuštaju u vazduh, su kancerogene. To kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije. Zato očekujemo povećanje broja oboljelih od kancera u Tetovu i u širem regionu”, upozorava Arijanit Xhaferi, aktivist za zdravu životnu sredinu.
Naselja u blizini zagađivača
Jugohrom zapošljava blizu 1000 ljudi, a dio njih živi u selu u neposrednoj blizini fabrike.
Nenad Spasenovski, koji ima već 20 godina staža, potvrđuje da kroz dimnjake u atmosferu ide prašina, ali i napominje da fabrika znači i egzistenciju.
“Džaba ekologija na prazan stomak! Ako fabrika ne radi, da odemo i na Popovu Šapku i sjedimo tamo nedjelju dana, na čistom vazduhu, ali bez hljeba – ne možemo! Zato fabrika treba da radi, jer bez nje, ovaj kraj bi propao”, žali se Spasenovski.
Ukrajinski investitori tražili su od Vlade da im produži rok za ispunjenje ekoloških standarda, jer su fabriku preuzeli tek prije dvije godine.
“Najveći posao i investicija je proces otprašivanja. Moram da naglasim kako je to kompleksan zahvat, koji ne može brzo biti završen. Nažalost, on nije započet na vrijeme i sada radimo ono što je trebalo da se počne raditi prije pet godina”, odgovara Branislav Đurović, direktor Jugohroma.
Novi rok do oktobra
U neposrednoj blizini glavnog makedonskog grada željezara Maksteel u pećima reciklira staro željezo, koje nekada sadrži i druge materijale, kao što je slučaj kod automobila.
Ni oni nisu ispunili ekološke standarde, pa je ugroženo zdravlje najmanje 600.000 građana. Zbog toga, dio njih predlaže izmiještanje te željezare.
“Treba premjestiti fabriku. Profit od prenamjene zemljišta, koji bi bio ogroman, treba uložiti u izgradnju novih pogona dalje od grada, gdje bi se za ekološke probleme lakše pronašlo rješenje”, predlaže Filip Ivanov, stanovnik obližnjeg naselja.
Da bi problem zagađenja bio otklonjen, fabrika bi morala uložiti najmanje 17 miliona eura u zaštitni krovni pokrivač.
“Očigledno je da postoji naklonjenost prema zagađivaču. Sa socijalnog aspekta, oni obezbjeđuju plate i posao za radnike, ali ako pogledamo finansijsko stanje željezare, odavno su imali i vremena i novca da sprovedu mjere”, navodi Aleksandra Bujarovska iz nevladine organizacije Front 21/42.
Iako su, prema ranijoj odluci Vlade, zaključno sa prvim danom aprila, Jugohrom i Maksteel morali ispuniti ekološke standarde, tim su fabrikama dali novu šansu, pa im je rok za ispunjavanje uvjeta produžen za sedam mjeseci.
Izvor: Al Jazeera