Posljednja godina trgovinske liberalizacije

Prvog januara 2014. godine Srbija je primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ušla u šestu i ujedno posljednju godinu trgovinske liberalizacije sa Evropskom unijom.

Time je više od 95 posto artikala proizvedenih u Uniji potpuno oslobođeno carinskih stopa.

Istraživali smo – odražava li se nulta stopa carine na uvoznu evropsku robu i na cijene na tržištu Srbije.

Mikseri, električne peći, frižideri – artikli bijele tehnike bez koje je prosječno domaćinstvo nezamislivo, a za koje se mora izdvojiti od nekoliko desetaka do više stotina eura.

Već dva mjeseca bijela tehnika sa oznakom “Made in Europe” potpuno je oslobođena carina. Ali, ali pod striktnim uvjetima.

Ograničen izbor

“Da bi se uopšte primenila stopa carine nula, potrebno je da poseduju dokaze o poreklu iz EU-a. To konkretno znači – u redovnom postupku carinjenja prilaže se dokument EUR1, izvozna carinska deklaracija overena od strane zemlje ili faktura na kojoj stoji propisana izjava o poreklu”, kazuje Snežana Karanović iz Uprave carina.

Još konkretnije, to znači slijedeće: “EUR1 je standard koji znači da ukoliko ga neki uređaj nosi, da je 51 posto delova koji su ugrađeni u takav jedan aparat proizvedeno u EU. Cena je u startu niža, odnosno prilagođena evropskim cenama, jer samim uvozom po nižim carinskim stopama on je već za tu stopu carine automatski jeftiniji u našoj prodaji”, navodi Željko Milović, koordinator prodaje u Tehnomaniji.

Za potrošače to znači uštedu od blizu tri posto. Ali izbor je, čini se, za sada prilično ograničen.

“Paradoksalno ili ne, procenjuje se da svega deset posto proizvoda na tržištu nosi oznaku EUR1”, javlja Al Jazeerina reporterka Anne Marie Ćurčić.  

Pored toga, cijene bijele tehnike većinom proizvedene u Evropskoj uniji su vrtoglave. Jedna takva veš-mašina košta više od 1000 eura.

Istovremeno, ukidanjem carinskih stopa na snagu je stupilo i povećanje opće stope PDV-a, sa 18 na 20 posto.

Time se benefiti nulte carinske stope naprosto tope, kažu u Ministarstvu trgovine. I to nije sve.

“Takođe, s obzirom da je ovo reč o slobodnom tržištu, da je formiranje cena slobodno, da država ne sme da ima upliv u to, svi učesnici u tom trgovinskom lancu, uključujući uvoznike, a i trgovce, mogu formirati cene na način na koji to žele i samo tržište pokazuje da li se po toj ceni može prodati ili ne”, kazuje Bojana Todorović iz Ministarstva trgovine Srbije.

A da se cijene slobodno formiraju, može se vidjeti i na pijacama. Iako su prehrambeni proizvodi, poput nekih vrsta voća, povrća ili jaja, oslobođeni carina, potrošači, kažu, ne vide razliku.

“Ne, uglavnom je to isto. Ništa posebno nisam primetio. To je to”, veli Pero Marković, stanovnik Beograda.

“Da su pale cene? Ma ne, kakvi, kakvi, nisu pale, nisu. A trebale su, je l’?”, kaže Miša Marjanović, stanovnik Beograda.

Potrošači se snalaze

Na značajnije promjene u korist kućnih budžeta morat će se pričekati, smatraju stručnjaci.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kaže da će to biti “u nekom kasnijem periodu, kada kupovna moć poraste i, naravno, kada dođe veći broj trgovačkih lanaca, kada se uspostavi veća konkurencija, a interes za dolazak novih trgovinskih lanaca postoji”.

Dok se to ne dogodi, potrošači se snalaze. Prema podacima sa graničnog prijelaza sa Mađarskom Horgoša, vrijednost uvezene tehničke robe u februaru ove godine dvostruko je veća u odnosu na prošlu.

Izvor: Al Jazeera