Bez dogovora u BiH o Južnom toku

Dolazak kraka plinovoda Južni tok u Bosnu i Hercegovinu naišao je na prepreku. Dok ga Republika Srpska snažno zagovara, u Federaciji BiH mišljenja su da bi plinovod trebalo graditi na drugom mjestu.

Istovremeno, konkretan dokument, detalji i opravdanost projekta nikada nisu objavljeni, saznaje Stefan Goranović, reporter Al Jazeere.

Entitetske vlasti u BiH nedavno su pregovarale o još jednom plinskom priključku zemlje na susjednu Srbiju, kao dio projekta Južni tok u čijem bi finansiranju učestvovao ruski Gazprom.

“Vlada Federacije će u toku dana ili sutra dobiti kompletan elaborat o kome će imati priliku da se izjasni, da iskaže svoj stav, pošalje prema Vijeću ministara, kao što je to uradila Vlada RS-a i onda potpuno ravnopravno participiramo u projektu”, kazao je ranije Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

‘Interes svih građana’

“Očekujemo izjašnjavanje po tom pitanju i da idemo da realizujemo projekat koji će biti od koristi i interesa svim građanima”, stav je Željke Cvijenović, premijerke Republike Srpske.

Cilj Južnog toka je da se u isporuci plina iz Rusije zaobiđe Ukrajina. Na trasi se nalazi Srbija, iz koje BiH kroz postojeći plinovod već kupuje plin. Zato se u javnosti postavilo pitanje opravdanosti još jednog paralelnog plinovoda.

“Za sada je postojeći gasovod predimenzioniran, sada nema nikakve potrebe, pošto nema dovoljno potrošača industrijskih i domaćinstava”, ocijenio je Janez Kopač iz Energetske zajednice.

“Federalna vlast smatra kako bi prioritet trebalo dati nekim drugim gasnim pravcima koji bi državi omogućili i druge izvore energenta u skladu sa evropskim standardima. Premijer Federacije Nermin Nikšić kaže da je strateško opredeljenje ovog entiteta gasovod iz Hrvatske preko Broda i Zenice”, izvještava Stefan Goranović.

Odnosi s Energetskom zajednicom

BiH bi se kao dio Evropske energetske zajednice priključkom na Južni tok još jednom osudila na jednog dobavljača – ruski Gazprom. To je suprotno preuzetim obavezama i moglo bi zemlji donijeti sankcije Energetske zajednice.

“Najproblematičnije stvari su pristup trećoj strani. Znači, svaki gasovod u Evropi mora da ima omogućeni pristup bilo kome”, dodaje Kopač.

Potencijalni plinovod bi prelazio državnu granicu, zato je neophodna podrška državnih institucija. Sada je neizvjesna.

Posao je odgovornost banjalučke kompanije Gas-Res. Direktor Slobodan Puhalac odbacuje optužbe da je novi krak izlišan. Tvrdi da je postojeći dotrajao i nedovoljan.

Postojeći plinovod

“Trideset godina star gasovod koji se koristi sa nekih 700 miliona normalnih metara kubnih gasa godišnje, a imate u planu strategije do 2025. god. Četiri milijarde ­- kako mislite da se to može ostvariti, ako ne napravimo ovaj priključak? S druge strane, ako neće Federacija kojoj je ponuđeno da na istim principima kao i mi učestvuje u projektu, onda ćemo mi sami to graditi”, ocijenio je Puhalec.

Postojeći plinovod u potpunosti zadovoljava i prelazi potrebe zemlje. No, iako je projekat u fokusu javnosti, Al Jazeeri ni u državnim ni u entitetskim institucijama nije omogućen uvid u dokument.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Bugarska, Mađarska i Slovenija namjeravaju braniti projekt Južni tok u Bruxellesu od optužbi Europske komisije da njihovi ugovori nisu u skladu sa zakonima EU.

Published On 11 Dec 2013
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO