Za izbornu kampanju u Srbiji 13 miliona eura

Političke stranke u Srbiji su tokom kampanje za vanredne parlamentarne izbore potrošile za oglašavanje na bilbordima u Beogradu i televizijskim stanicama nacionalnih emitera te na Studiju B gotovo 13 miliona eura, pokazao je Monitoring finansiranja izborne kampanje nevladine organizacije Transparentnost Srbija.

Programski direktor Transparentnosti Nemanja Nenadić rekao je da su stranke za oglašavanje na TV stanicama nacionalnih emitera potrošile između 10 i 11 miliona eura, kao i da je najviše – približno četiri miliona eura – potrošila Srpska napredna stranka, što je 41 posto od ukupnog oglašavanja te vrste.

Druga je koalicija okupljena oko socijalista, koju je kampanja na navedenim TV stanicama koštala više od 1,5 miliona eura, a što je 16 posto sredstava ukupno uloženih u oglašavanje na nacionalnim TV stanicama i Studiju B.

Zanimljivo je i da su dvije stranke koje nisu uspjele preći cenzus ni na parlamentarnim ni na beogradskim izborima (Udruženi regioni Srbije i Liberalno demokratska partija) imale kampanju vredniju od milion eura.

Reklamiranje bilbordima

Kako je rekao Nenadić, u ukupnom kolaču oglašavanja URS i LDP imaju više udjela, odnosno 12 i 10 posto, nego što su osvojile glasova na izborima.

Drugi po redu troškovi kampanje su, dodao je Nenadić, oglašavanje putem bilborda, za šta su u Beogradu sve stranke ukupno potrošile 2,2 miliona eura.

“TV oglašavanje ubedljivo je najskuplji vid oglašavanja, a što se tiče bilborda, na početku kampanje politički su bili zastupljeni oko 30 odsto, a kasnije i više od 70 odsto”, rekao je Nenadić.

Podaci te nevladine organizacije su pokazali da je na bilborde najviše potrošila koalicija okupljena oko socijalista i SNS-a (više od 400.000 eura), zatim LDP (približno 350.000 eura), a Demokratska stranka Srbije i URS u te namjene potrošili su po 200.000 eura.

Dodao je da će poslije izbora stranke dobiti blizu sedam miliona eura od države, u zavisnosti od broja osvojenih glasova.

Prema njegovim riječima, prognoze o tome da će ovi izbori, zbog kratke predizborne kampanje, biti jeftini su bile preuranjene i dodao da je Srbija opet imala veoma intenzivnu kampanju.

Nenadić je naglasio da nakon izbora 2012. godine za gotovo polovinu prijavljenih troškova stranke nisu navele krajnji izvor finansiranja, već samo to da su troškovi finansirani iz bankarskih kredita ili da su ostali neplaćeni.

Intenzivne aktivnosti

Naglasio je i da je Transparentnost Srbija identificirala brojne situacije u kojima su navodne redovne aktivnosti državnih funkcionera bile značajno intenzivirane baš u doba kampanje, s očiglednim ciljem da se osigura dodatna promocija o trošku poreskih obveznika u okviru informativnog programa medija.

Na pitanje novinara ima li indicija da je u kampanju na neki način ušao i novac vlasnika Delta holdinga Miroslava Miškovića ili nedavno uhapšenog narkobosa Darka Šarića, kako se moglo čuti tokom kampanje, Nenadić je rekao da ne raspolaže takvim podacima.

Direktor Transparentnosti Vladimir Goati ocijenio je da su deseti po redu parlamentarni izbori u Srbiji bili fer i slobodni, kao i svaki poslije 2000. godine, te naglasio da nije dobro što niko do sada nije pravosnažno osuđen za krivična djela navedena u zakonima o finansiranju političkih stranaka.

“Na osnovu toga neko bi mislio da je ovo najčistija sfera”, rekao je on.

Goati je kazao da izbori sami po sebi nisu vrijednost i da se ne bi moglo reći “što više izbora, to je više demokratije”.

“Izbori su izrazito skupa, ali neophodna institucija, i bez njih demokratije ne može da bude”, još je dodao.

Savjetnik te nevladine organizacije Zlatko Minić, govoreći o aktivnosti javnih funkcionera tokom kampanje, kazao je da je zabilježeno čak 9,5 puta više promotivnih aktivnosti, posjeta fabrikama, predstavljanja planova i potpisivanja memoranduma u kojima su učestvovali javni funkcioneri u odnosu na isti period 2013. godine.

Posmatrano je 27 javnih funkcionera, a najviše promotivnih aktivnosti je imala ministrica energetike Zorana Mihajlović (36), pa sekretar privremenog vijeća grada Beograda Goran Vesić (32), ministar omladine i sporta Vanja Udovičić (25), predsjednik privremenog vijeća Beograda Siniša Mali (21) i prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić (17).

Naglasio je da je ove godine predsjednik Srbije Tomislav Nikolić bio pasivan u kampanji.

Izvor: Agencije