Vijeće ministara EU-a raspravlja o BiH

Vijeće ministara vanjskih poslova Evropske unije će ove sedmice raspravljati o Bosni i Hercegovini, u kontekstu onoga o čemu je tokom posjete govorila visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, izjavila je za agenciju Srna glasnogovornica visoke predstavnice Maja Kocijančič.

Ona je ranije precizirala da će u ponedjeljak biti održan sastanak šefova diplomatija EU-a, tokom kojeg će biti vođena rasprava, ali neće biti zaključaka ili usvajanja dokumenata.

Ashton je najavila da će šefove diplomatija obavijestiti o razgovorima koje je vodila tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini.

“Narednih sedmica ću održati veliki broj sastanaka i razgovora o Bosni i Hercegovini s predstavnicima članica EU-a. Međutim, ovdje nije riječ o tome da se spusti ljestvica, nego o želji da vam pomognemo da je preskočite. U tom kontekstu razmatramo šire angažiranje, kako bismo pomogli da ova pitanja riješite”, rekla je Ashton tokom posjete Sarajevu prošle sedmice.

Ona ja podsjetila da je EU proteklih godina uložila znatne napore da pomogne Bosni i Hercegovini i da Unija sada razmatra na koje načine može učiniti još više.

Poseban kandidatski status

Hrvatski prijedlog o uspostavljanju novog odnosa EU-a prema Bosni i Hercegovini, koji je tražila i Slovenija, a koji podrazumijeva utvrđivanje posebnog kandidatskog statusa za zemlju koja ozbiljno kasni u procesu pridruživanja, konačan oblik trebala bi dobiti za mjesec dana.

O tome kako pomoći Bosni i Hercegovini da prevlada zastoj u reformama razgovarat će se već 17. marta, na sastanku Vijeća ministara EU-a.

Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske Vesna Pusić je još krajem prošle godine predložila utvrđivanje specifičnog procesa evropskih integracija za Bosnu i Hercegovinu.

Ključna logika novog pristupa je u uslovnoj ponudi za članstvo u EU-u, a stepen napretka Bosne i Hercegovine u integracionom procesu bi trebao biti direktno povezan s napretkom unutrašnje politike i efikasnosti administracije, navodi se u prijedlogu dokumenta u koji je imao uvid dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Brisela.

Specifične teme

Ranije, nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, Pusić je izjavila: “Umjesto da se unaprijed moraju riješiti neka specifična pitanja da bi proces počeo, mi smatramo da bi bilo važno da proces počne i unutar tog pretprocesa, da se rješavaju i one specifične teme.”

O tome da li se odustaje od uvjeta koji je do sada bio nepremostiv – provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sjedić i Finci, Pusić kaže: “To znači da se taj slučaj i još niz drugih rješavaju u okviru tog procesa, umjesto kao preduvjet. To nije proces pristupanja kakav smo vidjeli ranije, ali, kao što je poznato, mnoge druge zemlje su imale nešto različite procese pristupanja i približavanja članstvu u EU-u.”

Na ministarskom sastanku u ponedeljak, uz Ukrajinu, koja će biti glavna tema, evropske članice će iznijeti svoje stavove o tome kako pomoći Bosni i Hercegovini da nađe put iz krize, ali bez zaključaka.

Naredni razgovor o Bosni i Hercegovini planiran je za 14. april, kada će se ministri evropskih zemalja izjasniti o prijedlogu Hrvatske.

U međuvremenu je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec uputio pismo Ashton, u kojem traži da EU pokrene rješavanje političkih i ekonomskih problema u Bosni i Hercegovini.

Posao za bh. političare

On je ranije, na sastancima ministara vanjskih poslova, predlagao da Bosna i Hercegovina dobije medijatora.

“Bosna i Hercegovina je problem, jer je status quo. Treba joj neko iz EU-a u ulozi kakvu ima Ashton u dijalogu Srbije i Kosova. I Bosna i Hercegovina treba takvog medijatora”, kazao je Erjavec.

Međutim, nisu svi za specijalni ili specifičan pristup EU-a Bosni i Hercegovini.

U Evropskoj stabilizacijskoj inicijativi smatraju da bi novi kriteriji mogli značiti da bh. političari ponovo čekaju da njihov posao uradi neko drugi.

“A to se neće dogoditi. Do sada je bilo previše očekivanja u Bosni i Hercegovini da će međunarodna zajednica doći i riješiti sve probleme, uključujući i ekonomske. To se neće dogoditi. Ako bi sada došlo do nekog posebnog pristupa, posebnih olakšica, onda bi političari opet sjeli u drugi red i rekli: ‘Ok, neka međunarodna zajednica rješava naše probleme'”, kaže analitičarka Alexandra Stieglemeyer.

Izvor: Agencije