Krediti opterećuju crnogorsku privredu

Problem velikog broja nenaplaćenih kredita godinama opterećuje crnogorsku privredu i finansije. Blizu pola milijarde eura duga poduzetnika prema bankama kočnica je za dalji razvoj države, procjena je analitičara.

Vlada problem pokušava riješiti zakonom o dobrovoljnom restrukturiranju. A trebao bi omogućiti da se dužnik i banka uz razne olakšice dogovore van suda.

Godine ekonomskog buma u Crnoj Gori bile su prilika za mnoge da se odluče na milionske kredite mahom u poslu s nekretninama. Međutim, ekonomska kriza 2009. godine donijela im je probleme. Negativne su i posljedice po crnogorsku privredu.

“Na taj način je došlo do gomilanja dugova. Veliki broj, 70 posto, došao je do toga da ne može da servisira svoje obaveze prema bankama”, izjavio je Aleksandar Mitrović iz Privredne komore Crne Gore.

“Podgorički model restrukturiranja”

Nenaplaćeni krediti u Crnoj Gori na kraju 2013. godine iznosili su 448 miliona eura, ili gotovo 17 posto ukupnih kredita. Dvije trećine duguje privreda. Država pokušava smanjiti taj procenat novim zakonom o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.

“Smatramo da je ključni benefit zakona to što izmješta to pitanje van suda i time se sve uradi mnogo jeftinije i mnogo efikasnije”, smatra Bojana Bošković iz Ministarstva finansija Crne Gore.

Novi zakon, koji je trenutno u formi nacrta, dio je tzv. podgoričkog modela restrukturiranja. Osmišljen je da dužnik i banka pregovaraju putem centra za posredovanje, uz razne olakšice. Za dužnika – smanjenje kamata i plaćanje na rate, za banku – bolja klasifikacija loših kredita.

“Prvi put se na sistemski način pokušava riješiti i ja mislim da će dati rezultate”, kaže Mirko Radonjić iz Udruženja banaka Crne Gore.

Međutim, zakon se odnosi samo na tzv. B i C kategorije kredita – one koji kasne do maksimalno devet mjeseci, što je tek jedna trećina loših kredita. Također, kod građana pokriva samo hipotekarne kredite. Time se, smatra bankarski ombudsman Halil Kalač, različito tretiraju dužnici.

Upozorenje Svjetske banke

“Samo sa tretiranjem te kategorije kredita ne bi se kod fizičkih lica i njihovih dugova značajno poboljšala situacija, što je osnovna namjera tog zakona”, rekao je Kalač.

“Na važnost rješavanja pitanja nenaplaćenih kredita u Crnoj Gori godinama upozoravaju brojne međunarodne institucije. Među prvima Svjetska banka”, izvještava iz Podgorice reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Prošle godine ta zemlja je, prema njihovim podacima, bila druga u regiji po broju loših kredita. Sve to, kaže analitičarka Mila Kasalica, znatno pogađa državu.

“Vi ne možete ta sredstva koja treba da dobijete od nekog ili da investirate u nova radna mjesta, ili, sa druge strane, da vi vratite dug, ako ste zaduženi, ili, u krajnjem slučaju, da ne platite poreze državi”, kaže Kasalica.

Ono što zabrinjava je da i u slučaju potpune primjene zakona o restrukturiranju ostaje više od 70 posto kredita tzv. D i E kategorije, a to su oni čija otplata kasni i po nekoliko godina.

Izvor: Al Jazeera