Josipović: Tužba Srbije neće uspjeti

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas u Karlovcu da protivtužba Srbije protiv Hrvatske, za genocid u akciji Oluja u augustu 1995, neće uspjeti.

Upitan da prokomentariše napise kako zastupnici Srbije u Međunarodnom sudu pravde u Hagu koriste stavove njegovog savjetnika o nekadašnjem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu “kao separatističkom nacionalisti”, Josipović je rekao: “Hvala lijepo. Znamo da ta tužba neće uspjeti, a to šta oni koriste, to je njihova stvar, od toga nema puno koristi”, prenosi Tanjug.

Završena prva runda rasprave

U Međunarodnom sudu pravde danas je izlaganjem srbijanskog pravnog tima završena prva runda usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

Šef pravnog tima Saša Obradović naglasio je u završnom govoru da se Srbija nije željela naći u tom sporu pred sudom u Hagu, već da pitanja iz konflikta rješava drugačijim mehanizmima, ali da je na tome insistirala hrvatska strana, javlja Tanjug.

Bez obzira na to, kazao je Obradović, “jasno je da je srpska kontratužba za genocid mnogo jača od hrvatske tužbe, imajući u vidu količinu nasilja koju su hrvatske oružane snage počinile nad Srbima, posebno tokom i posle operacije Oluja”.

“Sve to ne može da se uporedi ni sa jednim masovnim zločinom na koji se poziva hrvatska strana u svojoj tužbi”, naveo je Obradović, dodavši da se broj Srba u Hrvatskoj drastično smanjio od 1991. godine.

“Da je bilo kako je to želeo Tuđman, ne bi ih bilo uopšte”, naveo je šef srbijanskog pravnog tima.

“Gubitak za čovječanstvo”

Prema njegovim riječima, uništavanje etničke grupe nije samo gubitak koji se mjeri žrtvama, već je i gubitak za cijelo čovječanstvo.

“Takve tragedije treba izbeći, kao što je to predlagao Raphael Lemkin (na čiju je inicijativu 1946. godine usvojena Konvencija o sprečavanju zločina genocida)”, zaključio je Obradović.

Prije Obradovića, u ime srbijanske tužbe danas je o pravnim aspektima govorio britanski advokat Wayne Jordash, dok je kanadski profesor William Schabas izlaganje posvetio dokazivanju “genocidne namjere Hrvatske koju potkrepljuju Brionski transkripti”.

Glavni dokaz kojim Srbija želi potvrditi “genocidnu namjeru i istrebljenje Srba iz Hrvatske su upravo ti transkripti sa sastanka Tuđmana s vojnim vrhom Hrvatske, na kojem je planirana operacija Oluja.”

Sudu su ranije dostavljeni transkripti s tog sastanka, među kojima je i rečenica Franje Tuđmana “da Srbima treba zadati takav udarac da praktično nestanu”.

Pored Obradovića, Jordasha i Schabasa, u Hagu su protekle sedmice u ime Srbije izlagali i profesori Andreas Zimmermann, Christian Tams iz Njemačke, srbijanski advokat Novak Lukić i Dušan Ignjatović.

Historijski kontekst

Protivtužba Srbije predočila je historijski kontekst događaja, osvrćući se i na period od 1941. do 1945. godine, radi “lakšeg razumijevanja događaja koji su uslijedili od 1991. do 1995. godine”.

U dokumentu koji je podnesen Međunarodnom sudu pravde su podaci o “zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija Bljesak i Oluja.”

Osim utvrđivanja je li jedna ili druga država u sporu počinila genocid u Hrvatskoj, jedno od pitanja koje će sud utvrđivati na zahtjev Srbije je i pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje.

Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. godine, kada je formirana Savezna republika Jugoslavija, a čiji je pravni sukcesor Srbija.

Kada je 2008. godine sud procijenio da je nadležan za odlučivanje u tom sporu, nije riješio pitanje vremenske nadležnosti, jer je ocijenio da je to vezano za sadržinu spora.

Prošle sedmice hrvatski pravni zastupnici kazali su da je Srbija imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Hrvatske i nije učinila ništa da spriječi i kazni počinioce genocida.

Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, bit će zaključena 1. aprila, jer će od 20. marta uslijediti druga runda prezentiranja argumenata oba pravna tima sudu.

Završnica spora

To je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.

Hrvatska je, predvođena tadašnjim predsjednikom Tuđmanom, 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred Sudom protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom rata od 1991. do 1995. godine.

Srbija je odgovorila protivtužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kojem je podnesena hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, Sud se tim pitanjem neće ni baviti.

Sud će utvrđivati jesu li Hrvatska i Srbija kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i protivtužbom, od 1991. do 1995. godine.

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi se pokrenuti i pitanje naknade štete.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi biti objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i bit će obavezujuća za obje države.

O tužbi i protivtužbi Hrvatske i Srbije odlučivat će ukupno 17 sudija, 15 stalnih i dvoje sudija iz Srbije i Hrvatske, uključenih samo zbog tog slučaja.

To su profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom predsjedava predsjednik Suda – sudija iz Slovačke Petar Tomka.

Izvor: Agencije