Srbija poriče dokaze o genocidu nad Hrvatima

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, mogla bi biti javno objavljena do kraja ove ili početka 2015. godine (AP)
Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, mogla bi biti javno objavljena do kraja ove ili početka 2015. godine (AP)

Šef pravnog tima Srbije u sporu pred Međunarodnim sudom pravde s Hrvatskom za genocid Saša Obradović ocijenio je u srijedu da Hrvatska nedostatak dokaza o genocidu, koji je navodno počinila Srbija na njenoj teritoriji, pokušava zamijeniti diskusijom o “velikoj Srbiji”, koja je mnogo atraktivnija – bar za njenu unutrašnju političku scenu.

“Hrvati su svaku ideju o Jugoslaviji proglasili ‘velikom Srbijom'”, naveo je Obradović u poslijepodnevnom dijelu izlagaja pred sudom u Hagu, a potom iznio “niz dokaza” da je Hrvatska, na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, “njegovala politiku ‘velike Hrvatske'”, prenosi Tanjug.

Istakao je da sama težnja rukovodstva Srbije da svi Srbi nastave živjeti u istoj državi nije nikako mogla sama po sebi biti kriminalna.

Obradović: Nema dokaza

U završnom odgovoru na hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine Obradović je istakao kako nema dokaza da su političke ideje opozicionog lidera Vojislava Šešelja u sebi sadržale genocidnu namjeru, koju Hrvatska čak pokušava imputirati rukovodstvu Srbije.

“Hrvatska pokušava da izjednači Šešeljev ideološki koncept sa proklamovanim ciljem bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića da svi Srbi treba da žive u jednoj državi”, rekao je Obradović i podsjetio da ni Milošević niti bilo ko iz Socijalističke partije Srbije, čiji je lider bio, nikada nije spomenuo ono što je Šešelj priželjkivao za “granice Srbije: Karlovac – Karlobag – Ogulin – Virovitica”.

Ranije u nastavku rasprave pred Međunarodnim sudom pravde član pravnog tima Srbije William Schabas istakao je da Hrvatska nema nijedan dokaz kojim se može potkrijepiti njena tvrdnja za genocidne namjere Srbije, ali da to nije slučaj kada je riječ o tadašnjem hrvatskom državnom i vojnom vrhu.

Sastanak na Brionima

Ukazujući na praksu Haškog tribunala, kao specijalizovanog međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, Schabas je podsjetio da niko od Srba nije optužen za genocid u Hrvatskoj.

S druge strane, Tuđman je umro prije podizanja optužnice u Hagu, pa se takav zaključak ne može odnositi i na njega, imajući u vidu njegove zabilježene izjave o istrebljenju Srba iz Hrvatske.

Specijal: Tužbe Hrvatske i Srbije za genocid

Schabas je, tokom jednosatnog izlaganja pred 17 sudija, kazao da ne postoje dokazi o kriminalnim planovima Srbije protiv hrvatskog stanovništva, već da Hrvatska predstavlja sudu u Hagu izjave Šešelja i “minornog političara tog vremena Milana Paroškog”.

Nasuprot tome, Schabas je podsjetio na izjave protiv srpskog stanovništva u transkriptu sa sastanka na Brionima, gdje je Tuđman sa vojnim vrhom spremao operaciju “Oluja”, usmjerenu na, kako je kazao član pravnog tima Srbije, genocid nad Srbima u Krajini.

Nekoliko dana kasnije, početkom augusta 1995. godine, operacija je uslijedila.

Kanadski profesor je ukazao na to da ne može biti ozbiljnog poređenja izjava sa Briona 1995. godine kako Hrvatska zamišlja da uništi srpsko stanovništvo iz Krajine, s relativno šturim primjedbama koje Hrvatska pripisuje Srbiji.

Uloga bivše JNA

Beogradski advokat Novak Lukić govorio je o ulozi bivše Jugoslavenske narodne armije u posljednjim danima SFRJ, tvrdeći da Srbija nije imala nikavu kontrolu nad JNA.

Dodao je da su poređenja JNA i kasnije Vojske Jugoslavije formirane nakon formiranja Savezne Republike Jugoslavije, koja daje Hrvatska besmislena.

Citirao je dio iz knjige generala Veljka Kadijevića da su Slobodan Milošević i Borislav Jović, kao zvaničnici Srbije, preuzeli kontrolu nad JNA tek 6. januara 1992. godine, kad su on (Kadijević), Stipe Mesić i Ante Marković napustili savezne organe.

“JNA nije delovala u Hrvatskoj po prethodno dizajniranom planu ‘velike Srbije’. To je van svake sumnje”, naglasio je Lukić.

Prema njegovim riječima, JNA je štitila građane koji su podržavali SFRJ i bili u opasnosti od onih koji su htjeli da se Federacija raspusti kroz konflikt.

Ti akti JNA su, kako je naveo, bili ponekad u korelaciji s interesima rukovodstva Srbije, ali nikada po naredbi, nalogu, pod kontrolom ili u bilo kojem vidu zavisnosti.

Na početku sukoba, postupajući u skladu s nalozima svog komandanta – Predsjedništva SFRJ, JNA je odigrala ulogu neutralnog mirotvorca, što je u slučaju “Mrkšić i drugi” te slučaju “Martić” zaključilo i pretresno vijeće Haškog tribunala.

Član pravnog tima Srbije Dušan Ignjatović obrazložio je nedostatak odgovornosti Srbije za zločine koje su u Hrvatskoj činile paravojne formacije, a podsjetio je i na napore Srbije da se pred Haškim tribunalom procesuiraju svi odgovorni za počinjene zločine.

Tvrdnja Hrvatske da je JNA imala kontrolu nad svim vojnim operacijama oružanih formacija u samozvanoj srpskoj autonomnoj oblasti Krajini mora biti odbačena jer nije potkrijepljena nikakvim dokazima, niti se zasniva na činjenicama, rekao je Ignjatović.

Kršenje Konvencije

Profesor Andreas Zimmermann, član pravnog tima Srbije, u utorak je kazao da hrvatska tužba za genocid gubi smisao jer su se zločini s genocidnom namjerom, koje je opisala Hrvatska, dogodili prije nastanka SR Jugoslavije, odnosno Srbije kao države, kada ju je počela obavezivati Konvencija o sprečavanju genocida.

Prošle sedmice hrvatski pravni zastupnici kazali su da je Srbija imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Hrvatske i nije učinila ništa da spriječi i kazni počinioce genocida.

Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, bit će zaključena 1. aprila, jer će od 20. marta uslijediti druga runda prezentovanja argumenata sudu oba pravna tima.

To je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.

Hrvatska je, predvođena tadašnjim predsjednikom Tuđmanom, 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred Sudom protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom rata od 1991. do 1995. godine.

Srbija je odgovorila protivtužbom, koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kojem je podnesena hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, Sud se tim pitanjem neće ni baviti.

Konačna presuda

Sud će utvrđivati jesu li Hrvatska i Srbija kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i protivtužbom od 1991. do 1995. godine.

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi se pokrenuti i pitanje naknade štete.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi biti objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i bit će obavezujuća za obje države.

O tužbi i protivtužbi Hrvatske i Srbije odlučivat će ukupno 17 sudija, 15 stalnih i dvoje sudija iz Srbije i Hrvatske uključenih samo zbog ovog slučaja.

To su profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom predsjedava predsjednik Suda – sudija iz Slovačke Petar Tomka.

Izvor: Agencije


Povezane

Pravni stručnjak Andreas Zimmermann tvrdi pred Međunarodnom sudom pravde da Srbija ne može biti odgovorna za genocid jer nije postojala kao država 1991.

11 Mar 2014
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO