Bh. sindikalci protiv izmjena Zakona o radu

Bosna i Hercegovina pregovara za novih 47 miliona eura s Međunarodnim monetarnim fondom koji, međutim, traži izmjene Zakona o radu, kojima se sindikalci u BiH protive.

Kažu da ne pristaju na zahtjeve kojima se, između ostalog, traži smanjenje otkaznog roka, ukidanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, smanjenje otpremnina nakon otkaza, umanjivanje principa kolektivnog pregovaranja, ali i druge izmjene kojima se, kako tvrde, smanjuju radnička prava.

U Savezu sindikata bh. entiteta Republika Srpska u Banjoj Luci na stolu je jedan dokument – “Izmjene Zakona o radu”. Namjera je, tvrdi šefica Sindikata Ranka Mišić, između ostalog, dodatno sniziti mjesečna radnička primanja ako se izbaci računanje minulog rada u platu.

“Kada bi radnicima u RS-u ukinuli 0,5 odsto plate za svaku godinu staža, onda bi za radnika koji radi 20 godina platu smanjili za 10 odsto”, govori Mišić.

Sa sindikalcima su o izmijenjenom Zakonu o radu razgovarali predstavnici MMF-a koji ne odustaju od, kako kažu, reforme u tom sektoru. No, daju više vremena svim bh. vlastima za razgovore sa socijalnim partnerima. Ne samo do maja.

Rigorozni uslovi

Dio nosilaca vlasti je u izbornoj godini stao na stranu sindikalaca.

“Za budućnost stand-by aranžmana odgovornost snose rigorozni uslovi MMF-a, a ne mi”, kaže entitetski predsjednik Milorad Dodik.

Fond daje novi rok. U 2014. mora se u državi pokrenuti reforma radnog zakonodavstva. Uz jači proces javnih nabavki te borbe protiv pranja novca to će, vjeruju, dovesti do novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti. Pojedini ekonomisti misle da bh. vlasti na ovo nije trebao podsjećati MMF.

“Zakoni o radu, radno zakonodavstvo… Sve su to zahtjevi koje poslodavci i privreda traže dugi niz godina, ali su bili ignorisani od strane vlasti”, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.

Vlastima je stigla, ocjenjuju u MMF-u, još jedna mjera za očuvanje budžetskih okvira, javlja novinar Al Jazeere Boris Gagić.

“MMF ima zahtjev koji se odnosi i prema državnim vlastima. Traži se povećanje akciza u Bosni i Hercegovini”, dodaje Gagić.

‘Bagatelisanje radničkih prava’

Riječ je o akcizama na cigarete i alkohol. Odgovor je brzo uslijedio jer su ljudi iz MMF-a razgovarali i s državnim funkcionerima. U oblasti ubiranja indirektnih poreza, neto-prihodi veći su za 35 miliona eura u odnosu na februar 2013. godine. S obzirom na političke odnose u Bosni i Hercegovini, u MMF-u znaju kako će biti potrebno više vremena da se ispune uslovi za plasiranje 47 miliona eura u bh. budžetske kase.

“Ako ne prihvatite određene uslove, a kasnije ste ponovo prinuđeni tražiti nova sredstva, novi uslovi budu još teži i još rigorozniji”, ističe Gavran.

Sindikalci rigoroznim smatraju samo ponuđeni Zakon o radu, a Mišić kaže kako je to “potpuno bagatelisanje svih stečenih radničkih prava i dovođenje u poziciju radnika, koja se može nazvati robovskom”.

U Vladi entiteta Federacija Bosne i Hercegovine nakon prve runde kratko kažu da će se još razgovarati sa MMF-om kako bi se nastavio aranžman Bosne i Hercegovine s tom institucijom.

No, čekaju ih razgovori i sa socijalnim partnerima o izmijenjenom Zakonu o radu, koji mora biti donesen i u tom dijelu države.

Izvor: Al Jazeera