Srbija: Hrvatska tužba za genocid je cinična

Pravni tim Republike Srbije na čelu sa Sašom Obradovićem počeo je danas u Međunarodnom sudu pravde izlaganje odbrane na navode hrvatske tužbe za genocid, poslije čega će predstaviti protivtužbu za genocid nad Srbima na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

Obraćajući se sudijama najvišeg suda Ujedinjenih naroda na engleskom jeziku, Obradović je istakao da su Srbi žrtve genocida.

“Nema sumnje da je mnogo i Hrvata propatilo u tom sukobu i ovaj slučaj je prilika za sve nas da se podsjetimo i na njihovu tragediju. Međutim, rat u Hrvatskoj izazvao je teške patnje Srbima koji su, suočavajući se sa separatističkim idejama tadašnjeg državnog vrha Hrvatske, odlučili da osnuju sopstveni nacionalni entitet poznat kao Republika Srpska Krajina”, rekao je Obradović.

Izrazio je žaljenje što je hrvatski pravni tim prošle sedmice zaboravio da ih pomene, ističući da to nije pošteno prema njima.

Obradović je istakao kako ono što se dogodilo u Hrvatskoj 90-ih godina ne može da se svede na pojednostavljenu sliku koja prikazuje isključivo izvršioca i isključivo žrtvu genocida.

Žaljenje zbog svih žrtava

“U ime Vlade i naroda u Republici Srbiji ja ponavljam iskreno žaljenje za sve žrtve rata i zločina počinjenih tokom oružanog sukoba u Hrvatskoj, bez obzira na pravnu kvalifikaciju tih zločina i bez obzira na njihovo nacionalno i etničko porijeklo – svaka žrtva zaslužuje poštovanje i sjećanje”, poručio je Obradović na početku uvodnog govora.

“Posmatrano sa historijske tačke gledišta, hrvatska tužba izgleda veoma neiskreno, čak cinično”, rekao je Obradović.

Podsjetio je da je Hrvatska u prvobitno podnesenoj tužbi, osim navoda o teškim zločinima nad Hrvatima, tvrdila kako je Srbija odgovorna za odlazak “hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. (Taj dio tužbe Hrvatska je kasnije povukla.)

Prema njegovim riječima, građani Srbije uglavnom vjeruju da je hrvatska tužba lažna i vrsta historijske ironije.

Obradović je podsjetio sudije na zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata u Jasenovcu, Jadovnu, Jastrebarskom i drugim ustaškim logorima te ukazao na to da je u prilogu protivtužbe Srbije opisano iskustvo srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima od 1941. do 1945.

Također, Sudu je ukazao na to da među Srbima i Hrvatima ne vlada samo “beskrajna mržnja” i da su oba naroda živjela u bratstvu decenijama, a da je prijateljstvo bilo posebno izraženo na kraju Prvog svjetskog rata kada su hrvatski progresivni lideri odlučili da se pridruže Kraljevini Srbiji, stvarajući tako jedinstvenu državu južnih Slovena.

Istakao je da protivnik Srbije u ovom slučaju nije ni hrvatski narod, ni hrvatska država, već hrvatski ekstremni nacionalizam.

Odgovarajući na navode hrvatske tužbe izrečene prošle sedmice, Obradović je rekao da Hrvatska nije predočila nijedan dokaz, dokument ili izjavu koja sadrži dokaz o postojanju zločina genocida na strani rukovodstva Republike Srbije, odnosno Jugoslovenske narodne armije (JNA ), ili Srba iz Hrvatske.

‘Nema odgovornosti za djela prije 1992.’

Obradović je ponovio stav Srbije da ne može biti odgovorna za djela i propuste koji su se navodno desili prije njenog osnivanja kao države, odnosno prije 27. aprila 1992, kada je stvorena Savezna Republika Jugoslavija.

“Ovo je posebno značajno ako se ima u vidu da se ogromna većina incidenata, opisanih u hrvatskoj tužbi, navodno dogodila 1991, dok se za veoma mali broj navodi da su se odigrali nakon aprila 1992. Navodi o ovim kasnijim incidentima ne mogu se uzeti, čak i prima facie, kao genocid” .

Najavio je da će Srbija tokom ovog postupka predstaviti Sudu dokaze o masovnim ubistvima tokom operacije “Oluja” u augustu 1995. kao i drugim zvjerstvima u tom sukobu, počinjenim s namjerom da se unište članove zaštićene grupe, u cjelini ili djelimično.

Šef pravnog tima Srbije ukazao je na to da su posljedice “Oluje” teške i trajne.

Prema evidenciji Centra za prikupljanje dokumentacije i informacije Veritasa, 1.719 Srba ubijeno je tokom i poslije operacije. Ukupno ih je tokom sukoba ubijeno ili nestalo 6.361.

Komisija Republike Srbije za nestala lica još je u potrazi za više od 1.700 osoba nestalih tokom sukoba u Hrvatskoj, naveo je Obradović.

Prema Izvještaju generalnog sekretara UN-a od 18. oktobra 1995, blizu 200.000 krajiških Srba pobjeglo je iz regija pod napadom hrvatskih vladinih snaga u augustu 1995.

Također, naglasio je da su 1931. godine Srbi činili gotovo 20 posto ukupnog stanovništva Hrvatske u okviru Kraljevine Jugoslavije.

Prema popisu iz 2011. Srbi su sada na nivou 4,36 posto ukupnog broja hrvatskog stanovništva. Trenutni broj etničkih Srba u Hrvatskoj je tri puta manji od njihovog broja u 1991.

Obradović se osvrnuo i na položaj Srba u Hrvatskoj danas, napominjući da je on i dalje ranjiv, iako je poboljšan u mnogim oblastima, uključujući najviši politički nivo, saradnju u oblasti ekonomije i kulture.

Srbi u Hrvatskoj su, kako je naveo, izloženi govoru mržnje. Table sa zvaničnim ćiriličnim pismom na općinskim zgradama u nekoliko gradova nedavno su demolirane, dodao je.

Podsjetio je na to da je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u decembru 2012. javno priznao kako hrvatski sudovi još nikoga nisu osudili za bilo koje pojedinačno ubistvo počinjeno u “Oluji”.

“Štaviše, operacija ‘Oluja’ još se slavi u Hrvatskoj kao državni praznik. Zato će ovaj spor pred najvišim sudom na svijetu pomoći da se objelodani tragedija srpskog naroda u Hrvatskoj”, istakao je Obradović.

Hrvatska: Srbija željela uništiti Hrvate

Prošle sedmice hrvatski pravni zastupnici kazali su Sudu da je Srbija imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Hrvatske i nije učinila ništa da spriječi i kazni počinioce genocida.

Član pravnog tima Phillipe Sands rekao je da je Srbija kriva jer nije spriječila genocid te da je bivša Jugoslovenska narodna armija znala za genocidnu namjeru paravojnih grupa koje je naoružavala.

Kao dokaz priložio je obavještajni dokument JNA prema kojem je jasno da su oficiri bivše vojske znali za to da se “Tigrovi” Željka Ražnatovića Arkana oko Vukovara bave kriminalom i čine masovne zločine.

Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba “predočava historijski kontekst događaja, osvrćući se i na period od 1941. do 1945. godine, radi lakšeg razumijevanja događaja koji su uslijedili od 1991. do 1995. godine”, prenosi Tanjug.

U dokumentu koji je podnesen Međunarodnom sudu pravde su podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija “Bljesak” i “Oluja”.

Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, bit će zaključena 1. aprila.  Druga runda prezentiranja argumenata Sudu oba pravna tima uslijedit će 20. marta.

Dugogodišnji spor

To je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.

Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, 2. jula 1999. godine pokrenula je postupak pred Međunarodnim sudom pravde protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na njenoj teritoriji od 1991. do 1995. godine.

Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kojem je podnesena hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, Sud se tim pitanjem neće ni baviti.

Utvrđivat će da li su Hrvatska, odnosno Srbija kao države prekršile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno da li su izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.

Pitanje nadoknade

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi se pokrenuti i pitanje naknade štete.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi biti objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i bit će obavezujuća za obje države.

O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivat će ukupno 17 sudija, 15 stalnih i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.

To su profesor pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom predsjedava predsjednik MSP-a sudija iz Slovačke Peter Tomka.

Usmenoj raspravi prethodila je dugogodišnja pisana rasprava, koja se odvijala putem podnošenja pisanih podnesaka Sudu.

Izvor: Agencije