Problemi sa koncesijama u Hrvatskoj

Dok sindikati čekaju prebrojavanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta, Hrvatska vlada nastavlja i sljedeće sedmice prikupljati obavezujuće ponude.

Premijer Zoran Milanović protivnicima nudi argument da je potpuno normalno da se u koncesiju da npr. komad obale na 100 godina, ali ne i autocesta.

Uprkos ružnom vremenu, Klaudio Folo, rukovoditelj uzgajališta ribe i školjaka u Limskom zaljevu u Istri, obilazi bazene od kojih živi kompanija za koju radi.

Dugorajno zaposlenje

Koncesiju za uzgoj brancina, orada, kamenica i dagnji na trideset godina morala je odobriti Vlada, jer ribe i školjke uzgajaju na zaštićenom području.

 „Proces dobivanja koncesije je dugotrajan i kompleksan, međutim nije ništa duži nego u ostalim zemljama EU. Ono što može odužiti cijeli postupak, a ovisno o lokaciji za koju se traži koncesija je izrada studije utjecaja na okoliš, taj dio”, kazao je rukovoditelj uzgajališta Cromaris, Klaudio Folo.

To se može odužiti i na dvije do tri godine, a samo nekoliko desetaka kilometara dalje imaju još jedno uzgajalište, za koje koncesiju izdaje Istarska županija.

U njen se budžet godišnje slije oko 600 hiljada eura od raznih koncesija.

“To što će država, županija ili grad dobiti što novca, to je tako i tako propisano propisima i uredbama. Bitno je da koncesionari rade i da se mogu zaposliti, da to mogu dugotrajno raditi, to je važno, to je naš motiv”, kaže načelnik Istarske županije, Josip Zidarić.

Lokalni i državni nivo

Koncesije se u Hrvatskoj izdaju na lokalnom i državnom nivou, ovisno o vrsti.

Njihova zadaća trebala bi biti privredni napredak zemlje i punjenja budžeta.

 „Kolika je vrijednost do sada izdanih koncesija u RH – u Ministarstvo financija koje vodi registar, ne znaju. Kažu statistika je zamršena, a o dobrobiti za gospodarstvo nisu imali vremena govoriti. Istaknuli su tek da koncesionare nadziru. Prošle godine ustvrdili su da dio nije platilo obveze od oko tri milijuna eura“, izvijestila je reporterka Al Jazeere, Ana Mlinarić.

Dio ekonomskih stručnjaka upozorava da se koncesije dodjeljuju proizvoljno, nerijetko i u bescjenje.

Problem je, tvrde, i to što koncesijski ugovori najčešće nisu nisu javno dostupni.

 „Veliki je nered u tome koji je omogućavao zloporabe kod dodjeljivanja koncesija i još veće kod određivanja naknada odnosno naplate prava na koncesiju. Niti Vlada, niti lokalna samouprava nemaju zapravo pravi uvid u svoju imovinu, svoj kapital kojim raspolažu”, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kada bi imali uvid, tvrdi Novotny, sistem bi bio djelotvorniji, a država i lokalna uprava, mogli bi postići i bolju cijenu za ono što daju u najam.

Poseban zakon

Najam autocesta, kojem se protive sindikati, dio javnosti i opozicije, a naumila ga je Vlada, još je neizvjesan.

Koncesijska naknada od tri milijarde eura za 30 godina, za mnoge je premala.

U HDZ-u smatraju da bi značajna državna imovina  trebala biti zaštićena posebnim zakonom.

Protiv nje sindikati su sakupili više od 400.000 potpisa. Uprkos tome, Vlada ne odustaje. I dalje traje konkurs na kojem se skupljaju obavezujuće ponude potencijalnih koncesionara.

Izvor: Al Jazeera