Građani Hrvatske skloniji državnoj energiji

Godinu i po od liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, državna kompanija HEP i dalje ima najviše kupaca.

Postoje dva tržišta: ono regulirano zakonom i skuplje i jeftinije otvoreno tržište.

Iako većina građana i dalje plaća skuplju struju, liberalizacija je dovela do pada cijena: šest-sedam posto na reguliranom tržištu i otprilike 30 posto na otvorenom.

Još jedan korak prema potpunoj liberalizaciji dogodit će se pokretanjem berze električne energije, javlja Ana Mlinarić, novinarka Al Jazeere.

Svaka kuna u umirovljeničkom novčaniku Jozi Radošu dobro dođe. Zato je prije 10 mjeseci Hrvatsku elektroprivredu odlučio zamijeniti komercijalnim opskrbljivačem električnom energijom.

Na godišnjoj razini, kaže, uštedjet će jednu mjesečnu ratu, što je 40-ak eura.

“Na prvo naše prihvaćenje, javili su se jesmo li sigurni za to, još jednom, i je li dajemo punomoć da oni to umjesto nas s Elektrom riješe, da mi ne bismo imali dodatna hodanja. Mi smo odgovorili da smo u tome i za 20 dana dobili smo ugovor”, rekao je Radoš, koji je korisnik RWE Energije.

Zadovoljstvo uslugom ne krije, no nezadovoljan je jer svakoga mjeseca dobiva dva računa. Hrvatskoj elektroprivredi i dalje plaća održavanje mreže, novoj kompaniji potrošene kilovate.

Radoš je dodao: “Nadam se i čujem da se spremanju na neku akciju da sve to preuzmu na sebe, to bi nam olakšalo.”

A možda bi se tada i više građana odlučilo promijeniti opskrbljivača.

Marija, stanovnica Zagreba, kazala je: “Još uvijek se premišljam, nemam povjerenja ni u jedne ni u druge.”

“Star sam čovjek, volim se držati tradicije, a i nema neke velike razlike”, dodao je njen sugrađanin Mato Bičanić.

Uz HEP, struju na tržištu nudi još devet kompanija.

Cijene struje

Mjesečni račun uz prosječnu potrošnju od 250 kw/h kod tri najveća igrača – RWE, GENI i HT iznosi između 17 i 18,5 eura. Svako od njih nudi još i dodatne popuste.

Manje račune od blizu 18,5 eura nudi i HEP, ali samo ako je korisnik s univerzalne usluge HEP ODS-a, prešao na tržišnu ponudu kompanije kćeri, HEP Opskrbe.

Svima onima koji su ostali na reguliranom tržištu mjesečni računi iznose blizu 30 eura na mjesec.

Riječ je o usluzi koja je zajamčena svima te strogo regulirana zakonom. Njena se cijena može mijenjati tek jednom godišnje, što odobriti mora regulatorna agencija. HEP ODS kao kompanija koja pruža tu uslugu po zakonu se ne smije miješati u otvoreno tržište.

Vlatka Kamenić-Jagodić iz HEP-a je pojasnila: “HEP opskrba nikako nije u povlaštenom položaju u odnosu na druge opskrbljivače i HEP ODS vodi računa o tome da se drži zakona i da poštuje taj zakon. Da ne stavlja niti jednog opskrbljivača u povlašteni položaj.”

Uprkos široj ponudi, u Hrvatskoj i dalje najviše građana plaća najskuplju struju. Na usluzi reguliranoj zakonom ostalo je njih 92 posto. Tek osam posto koristi tržišne opskrbljivače.

“Prvo, ljudima moramo objasniti da je električna energija proizvod koji mogu kupiti na tržištu kao bananu ili bilo što drugo što se prodaje. Znači, imaju mogućnost izbora. Oni prvo moraju, pod A, biti upoznati s time, pod B, mi kao jedna tradicionalna država više volimo da se stvari prvo dokažu i pokažu onda nakon nekog vremena će zaživjeti”, kazao je Zoran Miliša, predsjednik uprave RWE Energije.

Neke ljude odbija način na koji novi opskrbljivači nude usluge, od vrata do vrata. Dio njih ipak više povjerenja ima u regulirano tržište na kojem cijene određuje država.

Izvor: Al Jazeera