Novi pristup EU za Bosnu i Hercegovinu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je posebnom izjavom pozdravilo zaključke Vijeća za opće poslove Evropske unije koje je ranije tokom dana na sastanku u Briselu potvrdilo perspektivu članstva BiH u Europskoj uniji, uz uvjet provedbe novog pristupa reformama u toj zemlji kojim je definiran i redosljed koraka za napredak u procesu evropskih integracija.

“Predsjedništvo BiH spremno je, skladno zaključcima Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, pripremiti i usaglasiti pisanu izjavu kojom BiH iskazuje spremnost na provedbu nužnih reformi u procesu evropskih integracija”, stoji u izjavi objavljenoj u Sarajevu.

Iz bosanskohercegovačkog državnog vrha prihvatili su zaključak ministara vanjskih poslova zemalja EU-a kako bi takvu izjavu trebali potpisati i lideri parlamentarnih političkih stranaka a potvrdio bi je i državni parlament.

Podrška incijativi

Po izjavama nekih od zastupnika u Parlamentu BiH, čini se da bi inicijativa mogla dobiti i njihovu podršku.

“Britansko-njemačka inicijtiva je čini mi se u pravom smjeru okrenula stvari u BiH i upravo zbog toga mislim da ima šanse da se političke partije dogovore.”, kazao je Momčilo Novaković poslanik PDP-NDP-a.

“Ono što vidim kao nedostatnost u ovom procesu jesu sankcije prema domaćim političkim snagama ukoliko potpisano na neki način iznevjere”, tvrdi Hanka Vajzović, poslanik Demokratske fronte.

“S obzirom da se evropske integracije 70 odsto odnose na entitete, sve ono što bude se odnosilo na ispunjavanje obaveza u Republici Srpskoj sigurno će ići bržim tempom nego što se to očekuje”, zaključila je Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a.

Nakon toga bi Vijeće Evropske unije trebalo donijeti odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU koji je parafiran još 2007. godine, a do danas nije stupio na snagu jer je Evropska komisija sve do sada insistirala da BiH prije toga uspostavi mehanizam koordinacije odnosa s EU što zbog unutarnjih previranja u BiH nije bilo moguće.

Socijalne i privredne reforme

Iz Predsjedništva BiH su naveli kako će se državni vrh založiti i inicirati da nakon potpisivanja izjave i stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odgovarajuća tijela vlasti u BiH u konsultacijama sa EU utvrde početni plan reformi zasnovan na Kopenhagenškim kriterijima, što se posebno odnosi na socijalne i privredne reforme.

Većina tih mjera definirana je u dokumentu pod nazivom “Sporazum za rast i zapošljavanje” koji su ranije ove godine zajednički utvrdile bosanskohercegovačke vlasti i delegacija EU-a u BiH.

Provedbom predloženih mjera stvorile bi se pretpostavke za podnošenje kandidature za članstvo BiH u Evropskoj uniji, konstatirano je u izjavi Predsjedništva BiH.

Komentirajući zaključke današnjeg  sastanka, komesar za proširenje Evropske komisije Johannes Hahn, je izjavio da se raspravljalo o redoslijedu aktivnosti, koje BiH mora da provede.

“Potrebno je naglasiti da ne ostavljamo po strani nijedan od postojećih uvjeta. Smatram da ih se može implementirati korak po korak. Dakle, ispunjavanje određenih uvjeta je povezano s daljnjom finansijskom pomoći. Riječ je o znatnom iznosu za BiH koji bi se izdvajao godišnje. Govorimo o više od 800 miliona eura iz proračuna od šest milijardi. Mislim da je to osnova na kojoj međunarodna zajednica može tražiti nešto“, kazao je Hahn.

Uslovi za sve isti

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić, kazala je da Hrvatska smatra ključnim provedbu ugovora o rastu i zapošljavanju.

„Ono na čemu ćemo mi, na čemu će Hrvatska dodatno inzistirati je da se kao jedan od ključnih kriterija tretira provedba ugovora o rastu i zapošljavanju. To smatramo da je neobično važno i ne mogu se očekivati politički rezultati bez temeljnog kruha kojeg ljudi moraju imati i moraju imati način da ga zarade i da od nečeg žive“, izjavila je Pusić.

Ministar vanjskih poslova Slovenije, Karl Erjavec, smatra da su uvjeti za sve isti.

„Ovdje nema popuštanja i Slovenija zastupa to stajalište. To je dobro i dugoročno. Ako odmah ispunjavate uvjete,  onda jednostavnije funkcionirate kao država koja spada u okvir EU-a. Bojim se da bi se, ako bi išli s popuštanjem, u Evropskoj uniji problemi samo povećavali“, zaključio je on.

„Ono što je ovdje važno je da su neke države posebno naglašavale da je potrebno naglasiti da se to odnosi baš na BiH i da se ne može tretirati kao presedan u pristupu eventualno nekim drugim državama u jugoistočnoj Evropi“, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja.

Izvor: Al Jazeera i agencije