Vanredni izbori sve izgledniji na Kosovu

Gotovo pet mjeseci od parlamentarnih izbora na Kosovu političke stranke još nisu postigle dogovor o formiranju novih institucija. Posljedice bi uskoro mogli osjetiti i građani, jer su vanredni izbori, čini se, jedino rješenje za izlazak iz ove situacije.

Sastanci opozicionih stranaka koje su dogovorile koaliciju nakon izbora su česti, a ishod uvijek isti.

“Naša koalicija izgradila je međusobno povjerenje. Radimo na formiranju institucija. Mislim da oni koji nisu osigurali većinu u Skupštini trebaju ponovo razmotriti svoj stav”, kaže Isa Mustafa iz Demokratskog saveza Kosova.

Demokratskoj partiji Kosova, kao pobjedniku na izborima, Ustavni sud Kosova je dao pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine. Međutim, ta stranka nije osigurala parlamentarnu većinu, jer sve ostale albanske stranke odbijaju ući u koaliciju s njom.

Izgubljena godina

“Ovaj zastoj se neće prevazići bez dogovora sa strankom koja je pobijedila na izborima. O tome su odlučili građani Kosova, a Ustavni sud je to potvrdio. Moramo donijeti odluke koje će polučiti rezultate za našu zemlju, a ne odluke koje će još više produbiti blokadu koja traje već pet mjeseci”, ističe premijer Kosova Hashim Thaci (DKP).

U Privrednoj komori Kosova kažu da su posljedice institucionalne krize dovele do toga da je ova godina izgubljena za ekonomiju Kosova. Navode da, ako se blokada nastavi, slijedi financijski kolaps, jer Skupština neće moći odobriti budžet za narednu godinu.

“Svi radnici u javnom sektoru mogu računati da će imati plate samo do februara sljedeće godine. Pored toga, doći će do kolapsa, jer ne postoji zakonska podloga kako bi se moglo dati zeleno svetlo za potrošnju”, navodi Safet Gerxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova.

“Prema tome, i to je veliki izazov za naše institucije. U zadnje vreme čujemo alternative o novim izborima, ali mislim da država u tranziciji, kao što je Kosovo, nema taj luksuz da dva puta tokom jedne godine održava izbore.”

‘Mogu se očekivati neredi’

Politički analitičar Leon Malazogu iz instituta Demokratija za razvoj kaže da bi institucionalna kriza, osim ekonomskih, mogla uskoro prouzrokovati i sigurnosne probleme.

“Polarizacija između političkih partija je dostigla nivo totalnog nedostatka volje za saradnju kako bi se postigao kompromis. Ova blokada bi mogla trajati do kraja januara, a nakon toga slijedi kriza, jer je za organizaciju novih izbora potrebno vrijeme. Od februara Ministarstvo [finansija] neće moći isplatiti plate, penzije i druge obaveze iz budžeta. U tim okolnostima mogu se očekivati neredi zbog nezadovoljstava građana”, rekao je on.

Bez obzira na to što nakon konstitutivne sjednice Skupštine nije usvojen nijedan zakon, što nisu vođene nikakve rasprave, poslanici i dalje primaju plate u iznosu 1.400 eura, navodi Avni Ahmetaj, novinar Al Jazeere, koji se javio iz Prištine.

Dodaje kako je u samo posljednja tri mjeseca za te namjene uplaćeno više od pola miliona eura.

Izvor: Al Jazeera