Studenti i profesori protiv državnog ispita

Pad kvaliteta visokog obrazovanja vlasti u Makedoniji planiraju riješiti testovima, pa je predviđeno testiranje dva puta tokom studija, koje bi bilo presudno za nastavak školovanja i za dobijanje diplome.

Studentska zajednica se protivi, a dio profesora smatra da je svaka ishitrena reforma štetna i da država ne treba narušavati autonomiju Univerziteta.

Smanjiti broj diploma bez znanja – to je glavni argument vlasti za polaganje državnog ispita. Studenti ne misle tako, nego su odlučni u želji da ubijede Vladu da ispit neće poboljšati kvalitet visokog obrazovanja.

“Studentski plenum je kategorično protiv uvođenja ispita. Ovakva reforma je nepotrebna. Ne postoji cilj. Ne lociraju se realni problemi u visokom obrazovanju i ne nude se rješenja”, ukazuje studentica filologije Gracija Tanasovska.

Studenti su pod velikim pritiskom zbog najavljenog ispita, jer nemaju pravo produžiti studiranje ako ga ne polože na kraju druge godine. Državni ispit će se polagati i na kraju četvrte godine, pa ko ne položi ne može diplomirati.

Međutim, ministar obrazovanja Makedonije kaže kako se razmatra mogućnost polaganja tog ispita u više navrata. Ipak, pitanje je da li će ispit pokazati koliko studenti realno imaju znanja.

Profesori protiv

“Nije moguće da se za moj studij naprave kratka pitanja sa zaokruživanjem ili dopunom odgovora. Neke ispite polažem pišući eseje. Isto je na tehničkim fakutetima, naprimjer arhitekturi. Kako će testom polagati državni ispit kad uče kako da projektiraju zgrade”, pita studentica Aleksandra Spasevska.

U dilemi su i profesori, koji upozoravaju na to da kvalitet studiranja pada. Makedonski univerzitet nije ni na listi 1.000 najboljih u svijetu. I dio profesora smatra kako je neprihvatljivo da država provodi ispit i miješa se u rad Univerziteta.

“Uvijek sam zagovarao politiku kojom država kreira pravila igre u visokom obrazovanju, ali ne smije učestvovati u toj igri. Ne smije biti igrač na tom takmičenju”, ukazuje profesor biohemije Zoran Popovski.

Smatra da je za poboljšanje obrazovanja ključno pooštriti kriterije za akreditaciju Univerziteta.

Profesor fizike Nenad Novkovski, koji je svojevremeno bio ministar obrazovanja, misli da bi država trebala s više novca finansirati fakultete zbog većeg broja studenata. Smatra, također, kako je prioritet da se više ulaže u istraživanja, a da se studenti bore za bolje uslove studiranja. Po njemu, uvođenje državnog ispita je nepotrebno.

Vlasti ne odustaju

“To je direktan upad u ključni element autonomije profesora, a to je slobodan izbor metodologije nastave ili metodologije istraživanja. Kako će se predavati, kako će se studenti ocjenjivati – to je posao profesora”, navodi Novkovski.

Argumenti studenata i profesora nisu dovoljni vlastima.

“Mi ćemo utvrditi izmijenjeni Zakon o visokom obrazovanju, o kojem će se više raspravljati na široj debati. To rješenje neće ni najmanje zadirati u autonomiju Univerziteta”, kaže zamjenik ministra obrazovanja Spiro Ristovski.

“Zbog čvrste pozicije vlasti da uvede državni ispit, studenti planiraju nove proteste. Pozivaju vlast na debatu o pravim problemima na fakultetima, kao što su manjak literature na maternjem jeziku i loši uslovi za život u studentskim domovima, koji su deo njihove svakodnevice”, javlja iz Skoplja Al Jazeerina reporterka Milka Smilevska.

Izvor: Al Jazeera