Obilježeno zatvaranje logora Manjača
Više stotina bivših logoraša, Bošnjaka i Hrvata, te članovi njihovih porodica s područja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine okupili su se danas na Manjači kako bi obilježili 22. godišnjicu raspuštanja koncentracionog logora kojeg su početkom rata u BiH, u maju 1992. godine, osnovale snage bosanskih Srba, javlja Anadolija.
Bivši logoraši kao i porodice ubijenih logoraša obišli su danas prostorije bivšeg logora Manjača, barake, hale, mjesta gdje su mučeni, ubijani, silovani…
“Ovdje mrtvi žive, ovdje mrtvi govore. Manjača je mjesto zločina koji su srpske vojne i političke strukture u periodu od 1992. do 1995. godine u kontinuitetu vršile nad logorašima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”, poručio je predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković.
Kako je kazao, Manjača je mjesto zločina nad logorašima, a Savez logoraša u BiH na mjestu bivšeg logora želi odati počast svim ubijenim logorašima kako Manjače tako i svih ostalih logora.
“Želimo jasno prenijeti poruku da je naše opredjeljenje suživot, tolerancija i pomirenje. Svjesni smo toga da se od prošlosti ne može živjeti ali isto smo tako svjesni da svojim djelovanjem utičemo na to kakva će nam biti budućnost, ne toliko zbog nas nego zbog mlađih generacija”, dodao je Mešković.
Blizu 600 članova porodica ubijenih logoraša i bivši logoraši došli su iz Krajine, Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, kao i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti entiteta i države.
Kazne za zločine
Prisutnim su se obratili predstavnici udruženja preživjelih logoraša i vjerskih zajednica, a počast ubijenim logorašima odala je i počasna jedinica Oružanih snaga BiH.
Kako je kazao Mešković, i danas su imali problem sa policijom koja je pokušala spriječiti ulazak počasne jedinice u krug bivšeg logora.
Kroz logor Manjača je prošlo skoro 5.000 logoraša. Tokom zatočeništva na Manjači pretpostavlja se da je ubijeno više od 500 civila, o čemu svjedoči i masovna grobnica pronađena neposredno do logora sa 540 posmrtnih ostataka.
Manjača je bio logor u kontinuitetu od 1992. do 1995. godine, prvo za Hrvate zarobljene u Hrvatskoj, a onda za Bošnjake i Hrvate koji su dovezeni sa područja Krajine, Prijedora i tuzlanske regije.
Za ratne zločine uključene i one na Manjači, Haški tribunal osudio je Milomira Stakića iz Prijedora na 40 godina zatvora, Radoslava Brđanina na 32 godine, a Nikola Kovačević osuđen je pred Sudom BiH na 12 godina zatvora.
Mirka Graovca Županijski sud u Splitu osudio je na 15 godina zatvora.
U maju 2006. godine Okružni sud u Banjoj Luci Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića, čuvare u logoru Manjača zbog nečovječnog postupanja prema zatvorenicima također je osudio na kazne zatvora.
Izvor: Agencije