Žrtve o Šešelju: Mi gubimo razum, a on kao da je dobio Oscara

Priredila: Snježana Mulić-Sofić

Haški optuženik i vođa Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj pozvao je u subotu u Beogradu svoje pristaše da se okupe protiv aktualne vlasti i ocijenio kako je snaga radikala u tome što je u Srbiji još uvijek više od 50 posto građana protiv Evropske unije, pohvalivši se da je “rasturio Haaški sud” i “ostavio zvijer da krvari”.

Blizu osam hiljada članova i simpatizera Srpske radikalne stranke okupilo se danas na Trgu Republike u Beogradu.

Šešeljev izlazak na pozornicu dočekan je pjesmom “Sprem’te se, sprem’te četnici” i navijačkim bakljama.

Prije početka skupa nazvanog “Povratak pobjednika”, s razglasa su puštane četničke pjesme, a okupljeni su, uz transpretne i fotografije Šešelja i ruskog predsjednika Vladimira Putina, nosili stranačke zastave, bedževe i majice sa Šešeljevim likom.

Pojačane snage policije bile su ispred predsjedništva Srbije, gdje je ured Tomislava Nikolića, koji je uz Aleksandra Vučića jedan od nekadašnjih Šešeljevih najbližih saradnika. Tokom skupa na trgu i šetnje kroz grad nije bilo incidenata.

Vojislav Šešelj optužen je da je, djelujući pojedinačno ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatim učesnicima, odgovoran za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Bosni i Hercegovini,  Hrvatskoj  i Vojvodini od 1991. do 1993. godine.

U optužnici Tribunala u Hagu, gradovi u kojima su Šešelj i njegove snage, obično nazivane Šešeljevci i Beli orlovi, provodili nasilje, torturu, protjerivanje, ubistva, zatvarnje civila u logore…, navode  se Vukovar i Voćin (Hrvatska), Zvornik i okolina, Nevesinje, Mostar i okolina Sarajeva (Bosna i Hercegovina) te više općina u Vojvodini.

Vođa Srpske radikalne stranke, koja se prvobitno zvala Srpski pokret obnove (SPO), a zatim Srpski četnički pokret (SČP), tereti se za ubistva 53 osobe u Nevesinju, gradiću u istočnoj Hercegovini.

Nevesinje: Licemjeran potez Haškog suda

Međutim,  Nevesinjac Šerif Bojičić, predsjednik Udruženja povratkom za Bosnu i Hercegovinu, smatra da je Šešelj odgovoran za puno veći broj žrtava iz tog grada. On je ogorčen činjenicom da ga je Haški sud pustio iz pritvora prije izricanja presude.

“Bošnjaci Nevesinja su ogorčeni na licemjerni i nerazumni potez Haškog suda, znajući da Šešelj snosi veliki dio krivice za ubistvo 305 Bošnjaka i 12 Hrvata iz Nevesinja tokom 1992. Do danas nije pronađeno 127 osoba, od kojih je veliki broj djece, a nekima roditelji nisi stigli ni ime dati, jer su likvidirani neposredno nakon rođenja”, kaže Bojičić.

Navodi da je Šešelj boravio u Nevesinju u februaru 1992. gdje je “održao govor mržnje, kao ideološku pripremu zločina”.

“Imao je osiguranje Vojne policije Jugoslovenske narodne armije – JNA. U Nevesinju je postojala i njegova paravojna formacija u narodu poznata kao ‘Šešeljevci’, koja je učestvovala u likvidacijama, protjerivanju, mučenju i pljački nesrpskog stanovništva”, kaže Bojičić i zaključuje kako je do sada “za zločine u Nevesinju pravosnažno osuđena samo jedna osoba – Krsto Savić.”

Ilijaš: Tačka na kojoj se gubi razum

Za ubistva u okolini Sarajeva (Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo, Ilidža i Rajlovac), Šešelj se tereti za smrt 56 osoba.

Zekija Avdibegović, predsjednica  Udruženja nestalih općine Ilijaš, kojoj su u proteklom ratu nestali sin i suprug, uznemirena je činjenicom da je Šešelj na slobodi.

“Mi kao žrtve i kao porodice žrtava više gubimo razum  Jako je potresno ovo što se dešava, ne mislimo samo na puštanje Šešelja, nego i na druge optužene koji se puštaju, i na Sudu BiH, i u Hagu. Ne možemo više biti u pameti, ne znamo šta se dešava, šta je svrha svega, kuda sve to vodi i ko upravlja svim tim, jer Šešelj nije samo krivac za ubistva u BiH, nego na  Balkanu. Nas su na suđenjima pokušavali ubijediti da naša nestala djeca nikad nisu ni rođena. Ja se više ne plašim za sebe, nego se plašim za djecu koja rastu, za djecu koja nisu ni rođena, jer umjesto da je došlo do pomirenja, samo se strasti raspiruju. Nema racionalnog objašnjenja za ovo, to je tačka na kojoj čovjek jednostavno gubi razum i njegov um ne može da nadiđe sve to”, kaže Avdibegović.

Mostar: Ni pravde, ni mira

Redžep Karišik, svjedok optužbe protiv Vojislava Šešelja, koji je preživio masovnu egzekuciju više nesrba u Mostara u ljeto 1992, tako što je uspio pobjeći, također je veoma potresen činjenicom da je Šešelj na slobodi.

“Ja više ne vjerujem u pravdu, jer pravde nema. A nema ni mira”, govori Karišik.

On je, kaže, 2008. u Hagu sve rekao Šešelju u oči.

“Ali, od toga nema ništa. Sve je to bilo i – propalo”, govori a, na pitanje kako se osjeća, znajući da je vođa paravojnih formacija čija je bio žrtva, sada na slobodi, duboko uzdahne i odgovori:”Ja više ne osjećam. Nema me, sve je u meni umrlo. Nisam više slobodan. Samo je on slobodan.“

Zvornik: Ismijavanje i ponižavanje žrtava

Iz Udruženja porodica nestalih Zvornik kažu da je puštanje Vojislava Šešelja na slobodu izazvalo veliki strah među preživjelim žrtvama.

Napominju da je na području opštine Zvornik od 8. aprila do kraja juna 1992. godine ubijeno više od 1.600 stanovnika i protjerano svo bošnjačko stanovništvo te da su počinjeni brutalni zločini: “U mjestima Ciglana, Ekonomija, Standard, Alhos, TŠC Karakaj, domovi kulture u Čelopeku, Drinjači i Pilici, koji su korišteni kao logori, vršena su najveća neprimjerena mučenja zatvorenika – od nabijanja na kolac, sječenja polnih organa i ušiju, prisiljavanja na spolne odnose očeva i sinova, te tjeranja na međusobne tuče zatvorenika.”

Samim činom puštanja Šešelja, smatraju da pravda neće biti zadovoljena i da žrtve neće dobiti duševnu satisfakciju koju godinama iščekuju.

“Sve ovo je izazvalo veliki strah i bojaznost među žrtvama da Haški tribunal ne ispunjava svoju obavezu, koja je zasnovana na donošenju pravde i upozorenja budućim generacijama da se zločin ne isplati i da će biti sankcionisan. Praćenjem procesa suđenja u Hagu, bili smo svjedoci kako je Šešelj i dalje provocirao, ismijavao i ponižavao žrtve, kao i sam taj Sud, koji je pokazao da nije opravdao svrhu samog postojanja koja mu je dodijeljena”, kažu porodice nestalih iz Zvornika.

Vukovar: Neki oslobođeni, neki umrli, a niko nije osuđen

Vijest da je Vojislav Šešelj pušten na privremenu slobodu, u Vukovaru, koji za par dana obilježava obljetnicu stradanja i razaranja, primljena je sa nevjericom. Vukovarci se pitaju kako je to moguće, gdje je tu pravda, kao i ko će odgovarati za  hiljade ubijenih građana, ranjene, nestale, razrušene i opljačkane domove… Optužnica Šešelja tereti za 261 ubistvo u Vukovaru.

„Ne znam ni sam jesmo li iznenađeni, ogorčeni ili razočarani. U globalu, nismo iznenađeni ovom odlukom Haškog suda. Činjenica je da do sada nitko od glavnih krivaca za rat i stradanja u Hrvatskoj nije odgovarao za ništa. Neki su oslobođeni radi bolesti, a neki umrli. Međutim, nitko nije osuđen“, kaže Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Smatra da je sa odlukom o puštanju Šešelja na privremenu slobodu Haški sud završio svoju priču te izgubio povjerenje. Dodaje kako po tom sudu, kao i međunarodnoj zajednici, niko nije kriv za hiljade ubijenih kao i 400-ak Vukovaraca čija se sudbina ni do danas ne zna i nalaze se na popisima nestalih.

„Kada se gledaju sve te presude za zločine u Hrvatskoj, zatvorske kazne dobili su samo oni koji su rođeni u Hrvatskoj. Oni koji su rođeni u Srbiji su se izvukli ili dobili minimalne kazne. Isto je i sa suđenjem u Beogradu za ratne zločine. Iskreno, ne vjerujem niti da će i Karadžić i Mladić odgovarati, a ako i budu, biti će to samo za zločine u BiH“, kaže Rehak. Smatra da će se ubrzo govoriti da za ratove na području bivše SFRJ niko nije kriv, nego da je došlo do nekog sukoba, iako je toliko ljudi ubijeno.

„Bojim se i pomisliti što će biti kada nas, koji smo sudjelovali u svemu tome, više ne budemo među živima. Politika stoji iza svega, pri čemu smo mi toliko mali i sitni. Ne možeš se oduprijeti tome niti boriti, a oni koji vode državu nemaju stav i premekani su“, zaključio je Rehak.

Vojvodina: Šešelj kao inspiracija zločincima

Novinar i univezitetski profesor iz Novog Sada Dinko Gruhonjić nekidan je, kaže, o Šešeljevom povratku u Srbiju razgovarao sa vojvođanskim Hrvatima, ljudima koji su teškom mukom uspjeli sačuvati svoje kućerke u Sremu.

“Puštanje Vojislava Šešelja na slobodu pojedini mediji u Srbiji su propratili kao da je reč o čoveku koji je upravo osvojio Oskara za najbolji strani film u Holivudu, a ne kao da je reč o čoveku koji je optužen za ratne zločine. Uzgred, Šešelj je jedina osoba koja je ikada optužena za zločine etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva Vojvodine. Ukoliko ostane bez presude, ostaće u potpunosti nekažnjen za zločin koji se dešavao od 1991. do 1995. godine, kada je Vojvodinu, a pre svega Srem, napustilo više od 30.000 Hrvata, pod pretnjama radikala, i kojekakvih ‘orlova’. Ostaće nekažnjeni oni koji su organizovali logore za Hrvate u Sremskoj Mitrovici, Stajićevu i Begejcima”, kaže Gruhonjić.

No, pitanje Šešeljeve krivice, kaže, nije samo pitanje za Haški tribunal.

“Niko ne sprečava srpsko pravosuđe da procesuira Šešelja za zločince koje je inspirisao u Vojvodini. Sada je to pravi test za ovu vlast da li će smoći snage za to. Ili će odustati od toga, jer su neki od njih bili najbliži Šešeljevi saradnici u to vreme, pa nema sumnje da bi na taj način zapravo sudili i samima sebi.”

Izvor: Al Jazeera i agencije