Šešelj slavi ‘pobjedu nad Haškim sudom’

Nakon što je lider Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj stigao na beogradski aerodrom „Nikola Tesla“, gdje su je dočekali porodica i više od hiljadu pristalica, zaputio se u Zemun, u sjedište stranke, gdje su ga ponovo dočekale stotine pristalica.

Obraćajući se onima koji su ga dočekali, Šešelj je rekao kako je pobijedio Haški sud, ali i naveo kako je ta „bitka bila neočekivano duga“.

„Nisam tražio da budem pušten, nego je Hag hteo da me se otarasi. Piše tamo u odluci da je to privremeno, međutim to privremeno će trajati sve dok ne oborimo sa vlasti Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića“, poručio je Šešelj iz sjedišta radikala u Zemunu, rekavši za aktuelnu vladu da je – „izdajnička“.

Prozvani premijer Srbije Vučić ponovio je da Šešelju, koji je najavio da će biti politički aktivan, „želi dobro zdravlje i sreću“.

Nekad bliski saradnici

Al Jazeerin reporter Marko Subotić podsjeća kako su Nikolić i Vučić bili veoma bliski saradnici Vojislava Šešelja prije nego što su osnovali Srpsku naprednu stranku, te su u Skupštini Srbije nosili bedževe sa njegovim likom.

„Šešelj je jedini haški optuženik koji je stigao redovnim letom iz Amsterdama. Vlada obično šalje svoj avion“, javio je Subotić.

Šešeljeve pristalice nosile su na aerodromu, a potom i u Zemunu, srpske zastave, stranačka obiljležja i zastave sa njegovim likom, pjevali nacionalističke pjesme i uvrede na račun premijera Vučića i predsjednika Nikolića.

Prethodno je na aerodromu, na peronu za međunarodne dolaske bila ogromna gužva, a lidera radikala su osim porodice dočekali i stranački funkcioneri Nemanja Šarović, Zoran Krasić, Nataša Jovanović…

Krasić je Tanjugu prije Šešeljevog dolaska rekao da će radikali u subotu u 12 sati na Trgu Republike organizirati „istorijski miting“ na kome će se obratiti i njihov lider.

Novinar Al Jazeere Đorđe Kostić javio je ranije kako su na platou pred aerodromom, na kojem su čekali Šešelja, bile pojačane mjere bezbjednosti.

„Na aerodromu je bila velika gužva, no on je radio bez problema. Prisutan je bio i veliki broj medija – kako domaćih, tako i stranih“, javio je Kostić, te dodao kako na samom aerodromu nije bilo policije.

Protestno pismo žrtava Hagu i UN-u

Udruženja žrtava rata iz BiH ocijenila su da su žrtve izigrane, a haški optuženici nagrađeni nakon što je Šešelj stigao u Srbiju.

U zajedničkom saoćenju, koje su predstavili na konferenciji za novinare, više udruženja žrtava rata izrazilo je ogorčenje odlukom Haškog tribunala te su najavili da će uputiti protestno pismo čelnicima ICTY-a  i Ujedinjenim narodima.

Predsjednik Udruženja Žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović optužio je predsjednika ICTY-ja Theodora Merona da je svojim dolaskom uništio sve ono dobro što je Tribunal u prethodnom razdoblju napravio.

Pritom je najavio kako će pokušati ukazati na to da je potrebno zaustaviti negativnu praksu Haaškog tribunala posljednjih godina.

“Strašno smo ogorčeni. Nema pravde, nema pravila, zločinci su na slobodi. Nitko se ne brine o žrtvama, svi se brinu o zločincima”, izjavila je predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić.

Predstavnik Saveza bošnjačkih udruženja zarobljenih i nestalih osoba u BiH Almir Grahić, koji je izgubio 12 članova porodice u proteklom ratu, rekao je kako žrtve gube povjerenje u ICTY.

“Puštanjem Šešelja na ovakav način nama porodicama je uzeto to povjerenje. U ovom slučaju, nije me strah samo Šešelja. Mi koji živimo u Republici Srpskoj, živimo u strahu”, rekao je Grahić.

Udruženja žrtava rata u BiH zatražila su od UN-a i ICTY -jada preispitaju svoje odluke o puštanju optuženika na slobodu, te kritizirala  izricanje niskih kazni.

Optužnica za teške ratne zločine

Sudsko vijeće Haškog tribunala donijelo je 6. novembra odluku da Šešelj bude privremeno pušten na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja, a Vlada Srbije prethodno je Tribunalu dostavila uslovne garancije za njegovo puštanje.

Šešelju nije dozvoljeno da na privremenoj slobodi stupa u kontakte sa svjedocima na suđenju ili žrtvama, potvrđeno je u Haagu.

Lider SRS-a se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.

U pritvoru je od 2003. godine, a njegov predmet je i dalje u raspravnom postupku, koji je počeo 2007. godine.

Tužilaštvo je krajem 2010. godine završilo iznošenje dokaza, a optuženi, koji se sam brani, nije želio iznositi nikakve argumente obrane.

Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, Šešelj je u tri postupka osuđen zbog nepoštovanja suda, na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.

Tri verzije optužnice

Prema posljednjoj, trećoj po redu verziji optužnice, Šešelj je optužen za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i Vojvodine.

„U javnim govorima, Šešelj je pozivao na protjerivanje hrvatskih civila iz dijelova Vojvodine i tako podsticao sljedbenike i lokalne vlasti da se uključe u kampanju progona lokalnog hrvatskog stanovništva“, navodi se u optužnici.

Optužnicom su obuhvaćena masovna ubistva u Vukovaru, okolini Sarajeva, Mostaru, Nevesinju i Zvorniku.

Šešelj se tereti i zbog javnih poziva za pritvaranje civila u logore pod nehumanim uslovima, mučenje, premlaćivanje i ubistva, deportacije i prinudno preseljavanje desetina hiljada Hrvata i Bošnjaka sa tih teritorija i dijelova Vojvodine te namjerno uništavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i vjerskih objekata.

Prema optužnici, Šešelj je kao značajna politička ličnost propagirao ujedinjenje svih srpskih zemalja u homogenu srpsku državu i sâm ili sa ostalim iz zajedničkog zločinačkog poduhvata, učestvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdjevanju i usmjeravanju srpskih dobrovoljaca povezanih sa SRS-om, obično nazivanih četnici ili “šešeljevci”.

Navodi se i da je lično učestvovao u ratnoj propagandi, raspirivanju mržnje prema drugim etničkim grupama i podsticanju na zločine.

Tužilaštvo ukazuje i kako je Šešelj indoktrinisao doborovljce svojom ekstremističkom retorikom radi uključivanja u nasilno uklanjanje nesrpske populacije sa ciljanih teritorija.

Do septembra 1993. godine, kada se razišao sa Slobodanom Miloševićem, Vojislav Šešelj je, kako smatra Tužilaštvo u Haagu, bio jedan od učesnika u „zajedničkom zločinačkom poduhvatu”.

Cilj zajedničkoj zločinačkog poduhvata bilo je, kako se navodi, trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa trećine teritorije Hrvatske, iz većeg dijela Bosne i Hercegovine, kao i iz dijelova Vojvodine. 

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Šešelj na privremenoj slobodi. Zašto još nije okončan proces pred Haškim tribunalom? Zašto se Tužilaštvo nije žalilo na odluku o privremenom puštanju? Kakve će političke poruke iz Beograda Šešelj poslati? Nakon gotovo 12 godina pritvora, predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj je pušten iz Haga na privremenu slobodu zbog, kako je priopćeno iz Tribunala, teškog […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO