Preminuo hrvatski političar Josip Boljkovac

Boljkovac je proljetos oslobođen optužbi za likvidacije nakon Drugog svjetskog rata (Anto Magzan / PIXSELL)
Boljkovac je proljetos oslobođen optužbi za likvidacije nakon Drugog svjetskog rata (Anto Magzan / PIXSELL)

Hrvatski političar, nekadašnji karlovački gradonačelnik, saborski zastupnik i prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac umro je u ponedjeljak popodne u karlovačkoj bolnici, na svoj 94. rođendan, potvrdila je njegova obitelj.

„Umro je danas oko 16 sati u bolnici, u koju je došao tek jutros, iako je bio slab već desetak dana. Danas bi navršio 94 godine, iako se službeno datum rođenja vodi 12. studenog“, rekao je Hini Boljkovčev sin Matija.

Josip Boljkovac rodio se u Vukovoj Gorici, mjestu u općini Netretić kod Karlovca, po službenim podacima 12. studenog 1920. Izučio je krojački obrt, gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Karlovcu, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1961.

Sudionik je Narodnooslobodilačkog pokreta na području Karlovca i Korduna od 1941. do 1945. godine.

Nakon rata radi u Odjelu za zaštitu naroda (OZNA) Kotara Karlovac, a zatim je bio načelnik karlovačke policije.

Od 1963. do 1969. bio je gradonačelnik Karlovca, gdje je, kako se navodi u Karlovačkom leksikonu (Školska knjiga, 2008), ostao zapamćen kao gradonačelnik u čijem je mandatu ostvaren gospodarski i urbanistički prosperitet.

Za njegova mandata, među ostalima, izgrađena je sportska dvorana te bolnica na Švarči – karlovačka bolnica, u kojoj je i umro.

Počeo je i razvio suradnju Karlovca s mnogim europskim gradovima, osobito s Alessandrijom u Italiji, koja traje i danas.

Ponovno aktiviranje

Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru od 1963. do 1972. godine, a kao žrtva Hrvatskog proljeća povlači se iz političkog života i u Vukovoj Gorici se bavi poljoprivredom.

Ponovno se politički aktivira 1989. te godinu kasnije postaje saborski zastupnik, a zatim ministar unutarnjih poslova (1990-1991).

Od 1991. do 1993. aktivan je u sigurnosnim službama, navodi se među ostalim u Karlovačkom leksikonu.

U svibnju ove godine Boljkovac je na zagrebačkome Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je u svibnju 1945. kao šef karlovačke OZNA-e naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.

Nakon podizanja optužnice u rujnu 2013. Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike te je tvrdio kako „nema pojma o zločinima“ jer karlovačka OZNA nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.

I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala ono za što se optužuje, njegova obrana u završnoj je riječi ustvrdila da nijedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom, koji se „objektivno dogodio“.

Boljkovčev sin rekao je Hini u ponedjeljak uvečer kako misli da to suđenje nije utjecalo na zdravlje njegova oca.

„Bio je prehrabar da bi ga to slomilo. Liječnike je molio da učine sve da može biti na suđenjima“, rekao je Matija Boljkovac.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO