Regija: Šta nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Hrvatska će 1. srpnja iduće godine aplicirati za ulazak u Schengen, prostor Europske unije bez ikakvih unutarnjih graničnih kontrola. Ako ispuni uvjete, mogla bi ući u Schengen početkom 2016. godine.

Granica s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom tada će biti vanjska granica schengenskog prostora, nakon koje neće biti nikakvih graničnih kontrola.

Gradnja 40 novih graničnih prijelaza, nabava najsuvremenije opreme za nadzor, ali i gradnja prihvatnih centara za strance neki su od uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti. Tko nezakonito uđe u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine ili Crne Gore završit će u prihvatnom centru u Trilju. Centar mora biti gotov do 1. srpnja iduće godine, pa se radi gotovo danonoćno, jer nikad kišnija građevinska sezona usporila je radove.

“Bez obzira na to, sve ide prema planu, završetak je neosporan”, uvjerava izvođač radova Antonio Tolo.

Osim ovog, gradi se sličan centar i u Tovarniku, u Slavoniji. Za gradnju ta dva objekta iz fondova EU-a osigurano je osam milijuna eura.

Suvremena oprema za nadzor

“Jedan od uvjeta pristupanja Schengenu je izgradnja ovakvog centra na ovom području. Ovaj centar pokriva područje državne granice s Bosnom i Hercegovinom najvećim dijelom, a isto tako će biti omogućen privremeni smještaj strancima koji ilegalno uđu s prostora Crne Gore”, objašnjava Ivo Babić iz Sektora za granicu Policijske uprave splitsko-dalmatinske.

Ovdje će biti spavaonice, knjižnica, kantina… Na istom katu ulazak u lift. Izlazak – na krovu.

“Bit će ovo jedan od najmodernijih prihvatnih centara, u skladu sa standardima EU-a. Na krovu zgrade bit će odbojkaško i košarkaško igralište”, izvještava reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Sve to teče u suradnji s gradom Triljem, koji je darovao zamljište.

“Mi imamo saznanja kad se izgradi ovakav jedan objekt, da oni loši ljudi koji organiziraju te lude prelaske, da oni bježe od takvih, oni se izmiču od centara i od postaja granične policije. Tako da smo svjesni, zapravo sigurni smo u to, da ćemo s ovim poboljšati sigurnost naših građana i sigurnost granice”, kaže Ivan Šušnjara iz Gradske uprave Trilja.

A na granici su sva čuda tehnike, između ostalog i kamera koja snima svaku registraciju i dojavljuje ako vozilo nije osigurano ili je ukradeno. Kod svakog skeniranja osobnog dokumenta sustav prepoznaje je li krivotvoren. Tu je i poseban uređaj za pregled skrovitih mjesta u vozilima. A u cisternama i kamionima teško će se ilegalno prevesti ljudi.

Do Švedske bez kontrole

“To je uređaj koji mjeri prisutnost ugljičnog dioksida u prostoru. Znači, ovdje se vidi da je čisti kisik, u kamionu nema nikoga”, objašnjava Mate Pršo iz granične policije Trilj.

Ima li nekog u šumi, prepoznat će radari. Na takozvanom zelenom dijelu granice, na tajnim lokacijama, postavit će se uređaji koji će također otkrivati ilegalne ulaske u Hrvatsku. Za prilagodbu Schengenu Hrvatska je iz fondova EU-a dobila 120 milijuna eura.

“Neće biti skoro nikakvih promjena u odnosu na ovo što sad radimo. Dakle, mi već sada učinkovito nadziremo vanjsku granicu, provodimo sve zahtjeve koji se odnose ne samo na EU, nego i na schengenske standarde”, kaže Gilio Toić Sintić, pomoćnik načelnika Uprave za granicu.

Ukupno 2.300 kilometara trebala bi biti vanjska granica schengenskog prostora, pa su već sada kontrole stroge. Jer, kada Hrvatska uđe u Schengen, onaj tko u Hrvatsku, odnosno u EU, uđe, primjerice, u Trilju, moći će bez kontrole do – Švedske.

Izvor: Al Jazeera