Srbija će kažnjavati ratne plaćenike

Novim prijedlogom izmjena Krivičnog zakona, koji je u srijedu bio pred poslanicima u Skupštini Srbije, učestvovanje i organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu državljana Srbije u stranoj zemlji bit će sankcionirano zatvorskim kaznama.

Izmjenama Krivičnog zakona trebala bi biti uvedena dva nova krivična djela – učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi i organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu.

Skupština Srbije bi nove zakonske odredbe, kojima će prvi put biti uređena ova oblast, trebala izglasati do kraja sedmice i one će odmah stupiti na snagu.

Predsjednik Odbora Skupštine za kontrolu službi bezbjednosti Momir Stojanović izjavio je da prijedlog o dopunama Krivičnog zakona koji predviđa sankcije za državljane Srbije koji učestvuju u oružanim sukobima u drugim zemljama, neće biti primjenjivan retroaktivno, prenosi Tanjug.

“Ovaj zakon neće biti primenjivan prema našim građanima koji su do sad ratovali, ali nakon objavljivanja u Službenom listu, u roku od osam dana, svi naši državljani koji se nalaze na ratištima dužni su da se vrate kako ne bi došli na udar novog zakona”, rekao je Stojanović.

Upitan kako će država dokumentirati njihovo učešće, Stojanović je odgovorio: “Kao i svaka druga država.”

“I do sad je postojala razmena podataka koji se dobijaju sa ratišta ili oružanih sukoba. Srbija je potpisnik mnogih međunarodnih sporazuma o saradnji u oblasti bezbednosti i ta razmena teče i danas”, dodao je.

Praćenje aktivnosti

Prema njegovim riječima, postoje kapaciteti obavještajno-sigurnosnog sektora koji prati aktivnosti državljana te zemlje koji su učestvovali na ratištima van zemlje i protiv njih će biti poduzimane adekvatne sankcije shodno tom zakonu.

Predlagač izmjena Krivičnog zakona Meho Omerović, koji je član Odbora i zastupnik Socijaldemokratske partije Srbije, kazao je za Anadoliju da se ne može graditi pravedno društvo u kojem ima ljudi koji nekažnjeno odlaze na ratišta i ubijaju za račun drugih.

“Cilj donošenja zakona je da se više nijedan mlad čovek iz Srbije ne vrati svojoj kući u kovčegu sa stranog ratišta, kao što je to bila sudbina nekoliko mladih Bošnjaka iz Sandžaka”, kazao je Omerović.

Podsjetivši na Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i obavezu države Srbije prema tom dokumentu, Omerović je rekao da njegov prijedlog izmjene Krivičnog zakona podržava 208 zastupnika, od ukupno 250 njih u Skupštini.

“Za učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi predviđena je kazna od šest meseci do pet godina, a za organizovanje učešća u ratu ili oružanom sukobu zatvorska kazna je od dve do deset godina”, rekao je Omerović.

No, predloženo je i da se krivično djelo organiziranja učešća na stranim ratištima odnosi i na strane državljane.

“Za strane državljane koji na teritoriji Srbije posle usvajanja ovog zakona budu vrbovali, obučavali, edukovali, finansijski pomagali, lobistički radili, po ovom zakonu i ostalim delovima Krivičnog zakona, biće utvrđene i primenjene kazne zatvora”, rekao je Omerović.

Odlasci na ratišta

Odlasci Bošnjaka iz Sandžaka na ratište u Siriju ili odlasci Srba koji su učestvovali u sukobima u Ukrajini na strani separatističkih snaga, kako je naveo Omerović, bili su među razlozima koji su ubrzali uvrštavanje na dnevni red ovakvog zakona.

Prema njegovom mišljenju, donošenjem ovakvih zakona Srbija kao država i cjelokupno društvo šalju poruku, ne samo svojim građanima, nego i regiji i državama s kojima sarađuju.

Omerović kaže da se samo donošenjem zakona problem odlaska na strana ratišta ili organiziranja učešća na tim ratištima neće biti riješen, ali će se početi mijenjati svijet, tako da se neće isplatiti onima “koji vršljaju po našoj teritoriji i zloupotrebljavaju nesreću i tešku socijalnu situaciju u kojoj se nalazimo”.

Omerović kaže i kako nije poznat tačan broj državljana Srbije koji su boravili ili borave na ratištima u Siriji, Iraku i Ukrajini, ali dodaje da taj broj nije ni veliki.

“Te precizne podatke, naravno, Srbija nema, zato što naše službe bezbednosti nisu imale zakonski instrument na osnovu kojeg bi mogle da deluju, a sada će kroz međunarodnu saradnju dolaziti do podataka koliko je građana Srbije na ovim i onim ratištima uključeno”, zaključio je Omerović.

Vojni analitičar Aleksandar Radić je izjavio da je ključno pitanje kako stvoriti kvalitetnu bezbjednosnu zaštitu.

On je mišljenja da se treba unaprijediti saradnja sa stranim obavještajnim službama, koja će omogućiti da se zna gdje je ko od ljudi koji nose srpski pasoš ili bilo koji drugi pasoš iz regiona.

Zakon će proći Skupštinu, budući da će za njega glasati i stranke opozicije, a stupiće na snagu mjesec dana od usvajanja. 

Izvor: Al Jazeera i Agencija


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO