Nepotizam u politici urušava javni sektor

Opće izbore 2014. Bosna i Hercegovina dočekuje s neriješenim pitanjem tko će kontrolirati buduće ministre i zastupnike.

Kada su prošle godine stranke podržale izmjene Zakona o sukobu interesa, radile su u svoju korist, upozoravaju nevladine organizacije.

Time su otvorili put prema još izraženijem nepotizmu pri zapošljavanju u javnim institucijama.  

Politička imenovanja dominiraju javnim sektorom u Bosni i Hercegovini. Zapošljavaju se podobni, a ne sposobni.

Na javnim natječajima nije presudno znanje, nego ocjena opet podobne komisije. Sve to pokazala je analiza Centara civilnih inicijativa.

‘Pozorište u kući’

“Mi do sada živimo ‘pozorište u kući’. Mi živimo potpuno političko licemerje, gde na nivou javnog diskursa svi znamo šta se dešava, javna je tajna da je kompletni javni sektor pod partijskim pritiskom i da su gotovo sva imenovanja politički motivisana, a s druge strane, to političke partije ne žele da priznaju”, Kaže Adis Arapović iz CCI-ja.

Političari se na općim izborima nadmeću za više od 1.700 pozicija. Na lokalnoj razini za još 4.000. To su samo službene funkcije.

“Međutim, ovde se po nepisanom pravilu u politički plen ubraja još oko 20 hiljada rukovodećih i upravljačkih funkcija na svim nivoima, sa kojima u suštini politika ne bi smela da ima veze”, izvještava reporterka Al Jazeere Nataša Krstin. 

To urušava institucije i čitav javni sektor, upozorava CCI, jer se isti sistem primjenjuje dalje, na ostala radna mesta. 

“Pa, uglavnom se dolazi do posla preko rodbinskih veza, ili date kovertu nekome, je li”…”Samo vezama i vezicama, ništa drugo”, smatraju građani s kojima je razgovarala ekipa Al Jazeere.

A to potvrđuju i u organizaciji Transparency international. Zbog sukoba interesa i nepotizma prijavljivali su više dužnosnika, među njima i one na najvišim pozicijama.

“Generalni je zaključak da, ukoliko ste sin ili ćerka nekog od privilegovanih porodica u ovoj državi, da zaista nemate opasnosti da ćete ostati nezaposleni kao većina sveta koja radi i uči i ne potiče iz tih familija”, kaže Emir Đikić iz TIBiH-a.

Zakon o sukobu interesa jedan je od gotovo 180 propisa koji se na svim razinama BiH bave imenovanjima.

Centralna izborna komisija (CIK) u proteklih 12 godina izrekla je više od 180 sankcija zbog sukoba interesa. Čak polovinu njih u razdoblju nakon 2010. godine.

Predmeti u ladici, institucije u problemu

Izmjene zakona oduzele su im tu nadležnost i prebacile je na komisiju sastavljenu od šest zastupnika i troje stručnjaka.

U tom trenutku CIK je radio na 133 predmeta, među kojima je, na razini Federacije i Brčko Distrikta, bilo spornih.

“Među njima su i neki kandidati koji su sada na izborima”, kaže Suad Arnautović iz CIK-a.

Dakle, predmeti su u ladici, a institucije, zbog neusklađenosti zakona, u problemu.

“Mi nemamo nadležnosti da proveravamo, vršimo istrage po Zakonu o sukobu interesa, a po Zakonu o Veću ministara bi trebali izdati potvrdu budućim kandidatima za Veće ministara, objašnjava Arnautović.

U ovom trenutku, buduće ministre i zastupnike nema tko provjeravati. Zbrka je to, kažu stručnjaci, nastala uslijed stranačkih dogovora i  prekrajanja zakona prema njihovim interesima.

Izvor: Al Jazeera