Makedonski profesori na meti lustratora

Proces lustracije u Makedoniji provodi se već pet godina. Ovaj često osporavan i kontroverzan proces negativno su ocijenile i neke međunarodne pravne institucije.

U ovoj državi taj proces, pored provjera i uklanjanja lustriranih osoba sa javnih funkcija, obuhvata i javne službe, poput fakulteta i akademija nauka.

Posljednji primjer provedbe lustracije naučna zajednica ocjenjuje kao sredstvo u političkoj borbi.

Ljubomir Frčkovski, profesor na Pravnom fakultetu u Skoplju, prošao je kroz lustracijski proces. Prije godinu i po Komisija za verifikaciju činjenica utvrdila je da je u vrijeme kad je bio ministar policije u devedesetima, izdavao naređenja za praćenje desetak građana i time kršio njihova prava i slobode.

Komisija tvrdi da je to radio iz ideološko-političkih razloga. Zbog toga, kako stoji u dokumentu, ne može da obavlja javnu funkciju.

Obračun na ličnoj osnovi

Međutim, lustratori sada dodaju i zabranu predavanja na fakultetu, te profesor međunarodnog prava misli da je to obračun sa njim na ličnoj osnovi.

„Fokusirani su na mene, doživljavaju me kao ideologa opozicionog mišljenja, te bi udar na mene bio primjer za sve ostale. To bi bio njihov cilj, to bi bilo dovoljno za njih, valjda, u ovom momentu“, kaže Frčkovski.

Predsjednik Komisije za lustraciju Tome Adžiev govori da bi Pravni fakultet trebao provesti izrečeno rješenje, ali kako oni ne traže da profesor dobije otkaz.

„Profesor na državnom univerzitetu, nakon lustracije i kad se utvrdi da je bio saradnik tajnih službi ili je davao naređenja, zar on treba obrazovati mlade ljude? Zar opet treba ići na varijantu da neko stvara kadrove koji će sutra biti špijuni, naredbodavci? Zar to nama odgovara kao društvu?“, pita on.

Javne funkcije

Ali kolege Frčkovskog kažu kako Zakon o lustraciji ne dozvoljava da građani, koji su bili saradnici ili naredbodavci nekadašnjih obaveštajnih struktura, obavljaju javne funkcije kao što su premijer, predsjednik države, poslanik i savjetnik u lokalnoj vlasti.

Međutim, to se ne odnosi na zaposlene u javnim službama, kao što su profesori ili ljekari.

„Niti jedan univerzitetski profesor u državi niti je izabran, niti je imenovan od Sobranja ili Vlade. Mi na Pravnom fakultetu imamo Nastavno-naučni savjet i oni biraju profesore. Ne može se smatrati da sa posla treba biti otpušten univerzitetski profesor, jer se to tumači kao javna funkcija, zato što zakon kaže da se to odnosi samo na javne funkcionere. Ko su javni funkcioneri – vladini ministri, poslanici, direktori agencija i biroa“, kazala je profesorica Pravnog fakulteta Ana Pavlovska.

Lustratori smatraju i da nekoliko akademika, za koje su utvrdili da su u prošlosti bili saradnici obavještajnih struktura, ne zaslužuju mjesto u naučnoj instituciji.

„Vjerujem da je komisija u službi aktuelne vlasti, kao sredstvo represije i spremna je da napravi sve samo da završi svoj posao i da za to bude pohvaljena“, ističe akademik Ivan Katardžiev.

Izvještaj EK-a

Proces lustracije u Makedoniji počeo je 2009. i trajat će 10 godina, javila je iz Skoplja reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.

„Lustriraju se građani koji su bili na funkciji u periodu od 1944. do 2006. godine. Dosad je za njih 143 utvrđeno da su bili saradnici tajnih službi. Inače, u poslednjem izveštaju Evropske komisije lustracija u Makedoniji je ocenjena kao kontraverzni proces, a negativnu ocenu dala je i Venecijanska komisija“, dodaje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Evropska unija je preporučila Srbiji da otvori tajne dosjee službi sigurnosti, što su već napravile komunističke zemlje istočnog bloka. Opozicija u Srbiji traži isto već deceniju, ali bez uspjeha. U BiH o tome za sada niko i ne razmišlja, a u Hrvatskoj još nije provedena lustracija. Ko se i zašto boji otvaranja tajnih arhiva u […]

Published On 31 Oct 2013
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO