Hrvatska u iščekivanju ekonomskih reformi

Hrvatska je ušla u postupak takozvanog  prekomjernog deficita. Riječ je o korektivnom mehanizmu Evropske unije, osmišljenom da bi se budžetski manjak država članica vratio ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto bruto društvenog proizvoda.

Ministri finansija zemalja članica Unije od Hrvatske su u Briselu zatražili da taj cilj postigne do kraja 2016. godine. U identičnoj poziciji je još 16 zemalja članica.

Prema predviđanja za Hrvatsku od prošle jeseni, deficit bi do  2015. godine mogao narasti dvostruko od dopuštenog nivoa, preko šest posto BDP-a.

Hrvatski ministar finansija Slavko Linić planira već ove godine deficit smanjiti za milijardu eura, ali nije objavio konkretne mjere za smanjenje budžetskog manjka. Njih će Vlada predstaviti do kraja ove sedmice.

“Želimo već u veljači završiti rebalans proračuna za 2014. godinu i upravo preporuke Europske komisije ugraditi u taj rebalans, tako da potpuno spremni i na vrijeme dočekamo travanj, kada bi trebala dati ocijenu mjera Vlade i preuzetih preporuka od EK-a”, kazao je Linić u utorak.

Adekvatne mjere

Potpredsjednik EK-a Olli Rhen je rekao: “To znači da se od Hrvatske do četvrtog mjeseca traži poduzimanje adekvatnih, dovoljno konkretnih i mjerljivih koraka kako bi ostvarila napredak u korekciji prekomjernog deficita i duga. Komisija će procijeniti jesu li ti postupci bili efikasni, i to tokom proljeća.”

Građani u Hrvatskoj iščekuju Vladinu odluku kome će i koliko rezati kako bi zakrpili budžetsku rupu. Odgovor će morati pričekati do kraja sedmice, no kažu da ne žele veće poreze. A dio ekonomskih analitičara tvrdi da je za najavljene velike reforme već prekasno, izvijestila je Jasmina Kos, novinarka Al Jazeere.

Baš kao i državni, budžeti građana u debelom su minusu. Zato je sve više onih, poput Ivana Perkovića, kojima je obrok u pučkoj kuhinji jedini u danu. Između zalogaja, raspravljaju i o potezima vlasti.

“Dizanje poreza… Ne treba poreze dizat’, treba samo naplatiti od onih koji su pokrali. Kako svari stoje, i ovo će ukinut, samo da bi prikazali da je stvar u Hrvatskoj kako oni kažu”, smatra Perković.

Krpanje rupe

Za krpanje budžetske rupe od gotovo milijardu eura od siromašnih se nema šta uzeti. I neće, tvrdi Vlada. No, na budžetu izravno živi veliki dio građana.

“Iz godine u godinu raste broj ljudi koji primaju socijalnu pomoć. Sada ih je gotovo 112.000. Broj nezaposlenih, od kojih dio prima i naknadu, već je narastao na 377.669. A plaću iz proračuna dobiva i oko 240.000 zaposlenih, od kojih 63.000 radi u državnoj službi, odnosno raznim ministarstvima, zavodima i agencijama”, izvijestila je Kos.

Upravo je restrukturiranje državne uprave i javnih službi jedna od reformi koju je i u utorak najavio hrvatski premijer Zoran Milanović. To je, kaže, uz reforme zdravstva, obrazovanja i pravosuđa – način smanjivanja deficita. No konkretno – potvrdio je samo da Vlada neće ukidati  tzv. drugi mirovinski stup.

Milanović je rekao: “Procedura prekomjernog deficita nije nikakva kazna Hrvatskoj. To je mehanizam koji će pomoći da bez političkog kalkuliranja uvedemo red u sustav i provedemo reforme koje se u ovoj zemlji odgađaju predugo”.

‘Zakašnjele mjere’

Vlada je već zakasnila, kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, jer za takve reforme pola mandata nije dovoljno. A kratkoročne mjere, dugoročno bi se mogle odbiti o glavu.

“Rješenje se apsolutno ne treba tražiti u području Ministarstva financija nego se treba tražiti u području Ministarstva gospodarstava, različitih ministarstava, znači od poljoprivrede, industrije, malog i srednjeg poduzetništva, turizma i tako dalje. Da se traže politike kako povećati proizvodnju u tim djelatnostima. Povećanje proizvodnje povećava poreznu bazu, uz iste poreze vi napunite proračun i riješite deficit. I to je jedini ispravni put. Nažalost, hrvatska Vlada sad ne ide tim putem”, ocijenio je Jurčić.

Svoj plan Vlada će objaviti do kraja sedmice, a u Brisel ga dostaviti do kraja februara.

Izvor: Al Jazeera